Zovko obrisala status o tzv. Herceg-Bosni, za N1 objasnila i zašto

Vijesti 30. aug 201919:32 > 19:38
N1

Mnogobrojne reakcije na objavu HDZ-ove zastupnice u Europskom parlamentu Željane Zovko, inače članice HDZ-a BiH, na društvenim prošlog tjedna kada je čestitila 26. godišnjicu osnivanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Na Facebooku i Twitteru je napisala da je bila legitimna i nastavak Hrvatske zajednice Herceg-Bosne te da je dala doprinos u borbi za jednakost hrvatskog naroda u BiH, ali i doprinijela obrani suvereniteta Hrvatske.

Zovko je statuse naknadno obrisala, ali su neki, poput saborskog zastupnika Bojana Glavaševića, sačuvali screenshot.

U razgovoru za N1 kaže da to nije učinila jer ih se srami već zbog prijetnji u komentarima koje je prijavila belgijskog policiji, a koje joj kako kaže, i inače upućuju “radikalni islamisti”.

Europarlamentarka u objavi ne vidi ništa sporno i ne misli da je riječ o diplomatskom skandalu te da su preveliki značaj svemu dali sarajevski krugovi koji su protiv ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH.

Žalbeno vijeće Haškog tribunala je 2017. godine potvrdilo skoro sve osuđujuće presude koje je Pretresno vijeće izreklo čelnicima tzv. Herceg-Bosne Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću u odnosu na događaje koji su se odigrali od 1992. do 1994. godine u osam opština i pet zatočeničkih centara na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Žalbeno vijeće izreklo je presudu 29. novembra 2017. godine. Vijeće je takođe potvrdilo kazne koje je izreklo Pretresno vijeće, koje je osudilo Prlića na 25 godina zatvora, Stojića, Praljka i Petkovića na po 20 godina zatvora, Ćorića na 16 godina zatvora, i Pušića na 10 godina zatvora.

Prlić, Stojić, Praljak, Petković, Ćorić, i Pušić ostaju osuđeni za zločine protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja i teške povrede Ženevskih konvencija, konkretno za ubistvo, hotimično lišavanje života, progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportaciju, protivpravno zatočenje civila, prisilni rad, nečovječna djela, nečovječno postupanje, protivpravno i bezobzirno uništavanje imovine širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namjenjenim religiji ili obrazovanju, protivpravne napade na civile i protivpravno terorisanje civila.

Osim toga, Prlić, Stojić, Petković i Ćorić ostaju osuđeni za silovanje, nečovječno postupanje (seksualno zlostavljanje), protivpravno i bezobzirno oduzimanje imovine širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom, i pljačkanje javne i privatne imovine po osnovu treće kategorije odgovornosti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Praljak takođe ostaje osuđen za protivpravno i bezobzirno oduzimanje imovine širokih razmjera koje nije opravdano vojnom nuždom i pljačkanje javne i privatne imovine po osnovu treće kategorije odgovornosti za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu.

Ćorić dodatno ostaje osuđen za više zločina za koje snosi odgovornost kao nadređeni. Žalbeno vijeće Haškog tribunala je takođe potvrdilo zaključak Pretresnog vijeća da su od polovine januara 1993. optuženi bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata, sa izuzetkom Pušića, koji mu se pridružio u aprilu 1993.

Žalbeno vijeće je takođe potvrdilo da je zaključak Pretresnog vijeća da je cilj tog udruženog zločinačkog poduhvata bio stvaranje hrvatskog entiteta u Bosni i Hercegovini koji bi omogućio ponovno ujedinjenje hrvatskog naroda, putem etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva.

Žalbeno vijeće Haškog tribunala je prihvatilo neke žalbene osnove Stojića, Praljka, Petkovića, Ćorića, i Tužilaštva, dok je u potpunosti odbacilo žalbe koje su uložili Prlić i Pušić. Kao posljedica prihvatanja tih žalbenih osnova, žalbeno vijeće je poništilo ograničen broj zaključaka koji su potkrepljivali određene osude sve šestorice optuženih.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad