U prvih šest mjeseci ove godine priliv stranih investicija porastao je za 53,6 posto, u odnosu na prethodnu godinu, no Republike Turske nema u prvih deset ulagača. Ako posmatramo period nakon rata, najznačajnije investicije desile su se u sektoru proizvodnje, bankarstva, telekomunikacija, trgovine, no u prvih deset, od 1994. do kraja 2018. godine.

Optimistične najave dužnosnika BiH i Turske prije tri godine da će dvije zemlje do 2020. godine dostići obim vanjskotrgovinske razmjene od milijardu dolara, danas se čine nemogućim snom. U prošloj godini obim vanjskotrgovinske razmjene BiH i Turske iznosio je 1,2 milijarde KM, slično je bilo i 2017. godine, no ove godine izvoz je zabilježio značajan pad.

U prvih devet mjeseci BiH u Tursku je izvezla robu u vrijednosti od 175 miliona KM, uvezla 628 miliona KM, podaci su Zavoda za statistiku.

“Od 2014.godine dolazi do jednog preokreta. Nekoliko naših kompanija, uspjelo se probiti na tržište Republike Turske i 2018. godine smo došli do pokrivenosti uvoza, izvozom 58 posto. No nakon toga, poznato vam, je dolazi do političke i ekonomske krize. Dolazi do pada vrijednosti lire, poskupljenja uvoza, pojeftinjenja izvoza. Određene robe iz BiH koje su bile prisutne na tržištu, dobijaju konkurenciju. Pokrivenost uvoza izvozom je u ovoj godini, do sada svega 36 posto”, kaže Midhat Salić iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Najveći pad zabilježile su upravo kompanije koje su se proteklih godina nametnule kao najveći izvoznici iz BiH u Tursku, i to zanimljivo iz sektora poljoprivrede, ali i namjenske industrije. U prvih devet mjeseci izvoz jestivog ulja brašna, glukoznog sirupa, mesa, gotovo je prepolovljen .

S druge strane, iz Turske danas uvozimo sve i svašta. Belma Hasić iz Vanjskotrgovinske komore upozorava:

“Na čekanju je revidirani Sporazum o slobodnoj trgovini, čekamo odobrenu kvotu od 15.000 tona mesa, da se poboljšaju uslovi za izvoz. Zbog ekonomskih prilika, njihovim uvoznicima nije se isplatilo da uvoze naše proizvode. Ono što se sada dešava, iskorištava se postojeći Sporazum o slobodnoj trgovini i možda treba razmisliti i o kontramjerama,zabrani određenih količina jer je porast uvoza značajan, upozorava Hasić.

Novi zamah vanjskotrgovinskoj razmjeni mogao bi dati revidirani Sporazum o slobodnoj trgovini između dvije zemlje koji bi trebao biti stimulativan u izvozu bh. mesa. Nakon što je ratificiran u Predsjedništvu BiH, zbog nerada parlamenta, nije mogao biti potvrđen.

To ipak nije jedini razlog zbog čega nije bolje.

U Ministarstvu vanjske trgovine priznaju loš poslovni ambijent u BiH i povjerenje koje je velikim dijelom poljuljano nakon što se doznalo da se u Tursku iz BiH izvozilo meso “trećih zemalja”

“Trenutni sporazum o slobodnoj trgovini nije obuhvatio određene vrste mesa. Mi smo insistirali na tome. Oni nisu bili raspoloženi na početku, jer je 2016.godine došlo do priličnih prevara s naše strane. Bilo je poljuljano povjerenje, ne samo po pitanju mesa. To se na mnoge stvari odrazilo”, priznaje Salić.

Ono što se ipak ističe kao pohvalno jeste da je većina turskog novca uložena u proizvodnju.

Natron – Hayat u Maglaju, Soda Lukavac, Turkish Ziraat Bank – što su i najznačajnija turska ulaganja u BiH. Mnogo toga je najavljeno proteklih mjeseci, no politička stabilnost uslovljava i projekte koji poput autoputa Beograd – Sarajevo, s bh. strane, ostaju na čekanju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad