Hadžović: Erdogan tražio saglasnost Trumpa i Putina, ali nije EU

Vijesti 15. okt 201909:37 > 09:39
N1

Nema vječnih prijatelja, samo vječni interesi. SAD su iskoristile Kurde, kao što su Turci pobunjenike protiv Assada. Rusi i Iran su otišli na Assadovu stranu. Svako igra svoju igru, a sad ćemo vidjeti na čiju štetu, kazao je za N1 Denis Hadžović, stručnjak za sigurnost.

Nadležne službe u Bosni i Hercegovini ne isključuju mogućnost infiltriranja pripadnika ISIS-a na Balkan, koji bježe ili bi mogli pobjeći iz kurdskih zatvora na sjeveroistoku Sirije. Takvu mogućnost najavio je i predsjednik Rusije, Vladimir Putin.

Skoro dvije godine se susrećemo sa ovim informacijama. I ranije se govorilo da će se pripadnici ISIS-a infiltrirati među izbjeglicama, a vidimo da toga nije bilo. Sa ovom turskom invazijom ili operacijom, zavisno kako ko gleda, došlo je do usložnjavanja situacije u Siriji. Moguće je da će jedan dio pripadnika ISIS-a pobjeći, možda su već i uspjeli, a da će se drugi probati pregrupisati i iskoristiti ova dešavanja.

Da li su nadležne službe u državi na nivou zadataka, kada govrimo o migrantskoj krizi?

Svi podaci pokazuju da nam država nije zaštićena i da nam je posebno “prozirna” ta istočna strana. Migratnima je cilj zapadna Evropa i tamo je lakše uočiti potencijalne opasnosti. Ne možemo biti zadovoljni, ali ne treba dizati paniku. Ovo što Putin govori su više političke izjave.

Koliko je ozbiljna migrantska kriza u BiH?

U odnosu na veliki broj izbjeglica, koji je došao, mislim da je sigurnosna situacija u redu. Mnogi se vjerovatno neće složiti sa ovom konstatacijom. Nema većih kriminalnih ponašanja. To su većinom sitne krađe itd. Generalno nema više ili manje problema nego što je u drugim zemljama koje se nalaze na migrantskoj ruti. Pravosuđe i policijske snage imaju vezan ruke jer naše zakonodavstvo nije prilagođeno onom u EU. Statistika policije je zadovoljavajuća, a naš najveći problem je što se država nije dovoljno angažovala. Ovako je teret izbjeglica pao na određenu teritoriju.

Da se vratimo na situaciju na Bliskom istoku. Turska s jedne, Sirija s druge strane, kakva je pozicija Kurda u cijeloj priči?

Kurdi se bore za državu stotinama godina, ali između njih ima dosta frakcija. U vrijeme Obame su nastojali pomirite te frakcije. Dešavanja na Bliskom istoku su im išla na ruku. U jednom trenutku bili su entuzijastični, imali su podršku najveće sile na planeti, SAD-a. Također, dolaskom Erdoganove vlasti odnosi između Kurda i Turske su se relaksirali. Na žalost, nakon što nije postignut dogovor između ove dvije strane 2015. godine krenuli su teroristički napadi u Turskoj što je dovelo do usložnjavanja situacija. Taj dio Sirije koji kontrolišu Kurdi predstavlja sigurnosnu prijetnju za Ankari što je dovelo do pokretanja operacije. Zanimljivo, prilikom akcije u Siriji Erdogan je tražio saglasnost Trumpa i Putina, ali nije konsultovao Evropsku uniju. To vam dovoljno govorio o omjeru snaga, barem u ovom regionu.

Mnogi stručnjaci smatraju kako je odlukom o povlačenj američkih snaga iz Sirije Trump digao ruke od Kurda. Da li je američki predsjednik svojim potezom ugrozio svjetsku sigurnost i stabilnost?

Nije. Nema vječnih prijatelja, samo vječni interesi. SAD su iskoristile Kurde, kao što su Turci pobunjenike protiv Assada. Rusi i Iran su otišli na Assadovu stranu. Svako igra svoju igru, a sad ćemo vidjeti na čiju štetu. To što se dešava u Siriji su igre velikih, a naše je da izvučemo lekciju.

Na kraju, da nešto kažemo i o glasanju na Generalnoj skupštini Interpola. Da li su predstavnici države pogriješili kada su prošle godine glasali protiv prijema Kosova u ovu organizaciji što je dovelo do kosovskih taksi? Ministar Mektić je svoju odluku objasnio kazavši da je postoja snažan lobi koji je takvu odluku uslovio, ali nikada nije preuzeo odgovornost za posljedice?

Ne znam da li je posljednji put prilikom glasanja Mektić imao instrukcije iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine. BiH se dugo ne usaglašava sa stavovima Evropske unije vezano za Rusiju, nego je preko 20 puta glasala kao i Srbija. Krojimo li mi svoju vanjsku politiku ovjde ili u Beogradu? Obavezali smo se da ćemo slijediti politiku EU, ali vidimo da u posljednjih pet godina nismo slijedili nijedan stav Unije vezan za aktivnosti Rusije, nego smo stoprocentno slijedili Srbiju. Za razliku od nas, Crna Gora je slijedila svaku zajedničku izjavu Evropske unije. To su naše realnosti.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad