Banjaluka ove sedmice obilježava pola stoljeća od katastrofalnog potresa, u kojem je poginulo 15 osoba, a povrijeđeno 1.117. Centralni događaj je izložba "Zemljotres u Banjaluci - 1969, solidarnost, obnova i izgradnja". Fotografijama, dokumentima i novinskim člancima, posjetioci se mogu upoznati s događajem koji je u trenutku promjenio lice grada na Vrbasu.
Slike stradanja, poginulih i povrijeđenih, uplašenog stanovništva, ruševina… mlađe generacije danas gledaju na fotografijama, a stariji kažu nikada neće izbrisati iz sjećanja.
Anketa:
“Sve je bilo polomljeno, strava i užas, nema struje, djeca plaču, nose ih u dekama, svašta. Prizor zgrada Titanika srušena, gore nego da je rat”.
“Tačno taj dan sam prošao kroz Banjaluku, inače sam iz Kneževa. To je izgledalo izuzetno loše i tužno”.
Među najvrijednijim svjedočanstvima ovog događaja su fotografije Banjlučanina Radivoja Radanovića. Posebno je upečatljiv snimak sablasnih ostataka zgrade Titanik.
“Titanik i imam još jednu tako baš, tu je 13 bilo poginulih i tu je bilo najteže. Gospodska ulica je bila pokrivena kao tunel jedan, bilo je sve nešto crno, sve nešto tužno”, prisjeća se Radivoje Radanović, vlasnik zbirke fotografija zemljotresa u Banjaluci.
U obnovi devastiranog grada, krajem ‘69. i početkom ‘70-ih godina, najveće učešće uzela je nekadašnja JNA.
“U izgradnji Banjaluke poslije zemljotresa učestvovalo je oko 9.000 brigadira iz cijele Jugoslavije”, ističe Mile Basalo iz Zenice.
U centru grada je i danas podsjetnik na najveću prirodnu katastrofu u Krajini, kada se zemlja tresla 6,6 stepeni po Rihteru. Krivi sat je jedan od simbola Banjaluke i prestao je raditi u 9:11 časova, 27. oktobra 1969. godine tačno u trenutku kada je grad pogodio zemljotres.
Zemljotres se ne može predvidjeti jer se ne može vidjeti zemljina unutrašnjost, kažu u Seizmološkom zavodu, ali na osnovu statističkih podataka mogu se označiti rizična područja.
“Banjaluka je na jednom veoma kompleksnom seizmičkom čvoru gdje se ukrštaju dva rasijeda. I zbog toga može da dođe do jačih potresa kakav je bio 1969. godine. Što se tiče samo hazarda, hazard za Banjaluku i banjalučku regiju je visok“, kaže Snježana Cvijić Amulić, seizmolog RHMZRS.
Posljednjih godina, svjedoci smo brojnih zemljotresa na području Bosne i Hercegovine, na sreću manje razorne moći od banjalučkog iz 1969. Samo tokom ove godine potresi su zabilježeni kod Tuzle, Stoca, Tomislavgrada, Mostara.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
