Na redovnoj sesiji nezavisnih intelektualaca „Krug 99“, održanoj o temi „Zapadni Balkan u raljama evropskog nejedinstva“, prof. dr. Lada Sadiković je kazala da reforma Evrope mora korespondirati i s reformom Bosne i Hercegovine te svih država članica zapadnog Balkana i obrnuto.

Sadiković postavlja pitanje: kako je moguće da za loše stanje u Bosni i Hercegovini, u više od 20 godina nakon potpisivanja međunarodnog ugovora, ne odgovora niko od devet potpisnica već se samo govori o slabostima zemlje na koju se taj ugovor odnosi?

– Mnogo je karakteristika koje države zapadnog Balkana čine jednakim. Međutim, mnogo je više karekteristika koje Bosnu i Hercegovinu odvajaju od svih drugih država, kako zapadnog Balkana tako i cijele Evrope. Prvo, u Bosni i Hercegovini je počinjen genocid i njeno društvo je postgenocidno društvo. Drugo, BiH je pod međunarodnim mirovnim ugovorom, gdje su države ugovornice dužne da izvršavaju svoje obaveze pod načelom Pacta sunt srvanda; ugovori se moraju poštovati. Treće, da li je moguće da država pod međunrodnim ugovorom sve više i više propada, što pokazuju svi međunarodni mjerodavni indeksi, a da za to niko od potpisnica međunarodog ugovora ne odgovara? Četvrto, pošto je potvrđeno da je BiH ‘zarobljena država’, kako da izvršava svoje obaveze i da sama provodi mir kada ih ne izvršavaju niti oni koji su dužni, prema Općem okvirnom sporazumu, kao što su međunarodni predstavnici – kazala je Sadiković.

Zašto međunarodni predstavnici nisu donijeli sve potrebne zakone da država ojača i preuzme ulogu države nacije, potpisnice Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava, pitanje je koje problematizira Sadiković.

– Zar nije nonsens, činjenica, da je Evropski sud u Strasbourgu osporio sva rješenja koje je EU potpisala u Dejtonu kao specijalni pregovarač a sada od nas traži da ih mi ispravimo. Iz neprava se ne može izvući pravo – ex in juria jus non oritur…, to je glavna greška EU koja je počinjena prema nama – riječi su prof. Lade Sadiković.

Počasni konzul Albanije u Bosni i Hercegovini Muharem Zejnulahu koji je također govorio na današnjoj sesiji podsjetio je na nedavni veto Francuske za početak pregovora Albanije i Sjeverne Makedonije za članstvo u Evropskoj uniji i dodao da je u Albaniji sa žaljenjem dočekan stav EU, „to što se sukob velikih sila prelama preko leđa balkanskih zemalja“.

Ono na čemu počiva Evropska unija nije kao isti princip primijenjeno za konačan i siguran mir zemljama zapadnog Balkana, njegovo je mišljenje.

Prof. Marinko Pejić je na ovoj sesiji izjavio da Bosna i Hercegovina danas ‘životari’ s daljanjim unutrašnjim nesuglasicama, a da Evropska unija nije učinila šta je trebala na njenom ustrojstvu.

Doduše, BiH ima dosta unutrašnjih grešaka za neispunjavanje obaveza prema evropskom putu, ali Albanija i Sjeverna Makedonija, uprkos tome što su izvršile obaveze, nisu dobile očekivano.

– Dakle, Evropa se igra s nama, ona ima svoje ciljeve – zaključak je Marinka Pejića.

On ne smatra da je inicijativa ‘Mali Šengen’ konačno rješenje za Bosnu i Hercegovinu mada ga ohrabruju tvrdnje ministra vanjske trgovinske i ekonomskih odnosa BiH Mirka Šarovića o ekonomskom, tržišnom povezivanju zapadnog Balkana i mogućem progresu u okviru te inicijative.

Poruka Marnika Pejića, naročito mladima u Bsni i Hercegovini, je da u aktuelnoj konstelaciji, samo zajedništvo, saradnja i uzajamno pomaganje unutar Bosne i Hercegovine, mogu donijeti progres, a da bez toga, „nema nam pomoći“.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad