Nebojša Radmanović, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH za N1 je govorio o Programu reformi BiH, ANP-u, NATO putu, formiranju vlasti na nivo BiH - ali i o izmjenama izbornog zakona. U razgovoru sa Semirom Mustafićem, Radmanović je rekao da nije imao uvid u dokument Programa reformi, ali ga je Milorad Dodik detaljno upoznao sa sadržajem.

Da li je imao uvid u Program reformi i šta u njemu piše?

Nisam imao uvid u detalje, ali predsjednik Dodik me direktno upoznao sa svim onim što piše i što stoji u dokumentu, koliki je, kako izgleda, na koje dijelove se odnose popravke u odnosu na prethodni ANP. Iako nisam čitao svih 25 stranica, znam sve šta tu stoji.

Kako onda tvrdi da je to korak dalje od NATO saveza?

Imao sam priliku da vidim poređenje ANP-a, od 160 i nešto strana. Šta je stajalo u ANP-u, a šta sada stoji. Samo to je dovoljno da dođem do ovakvog zaključka. Kada vas neko detaljno upozna – vi kao i on znate određene stvari. To je dovoljno da dam ocjene koje sam dao. Oko toga da smo korak nazad, nije teško zaključiti.

Mi smo bili u MAP-u, ANP koji se predlagao, koji je pratio strategiju spoljne politike, krajnje nepotrebno donesenu na kraju prošlog mandata i pregled odbrane koji treba da bude aktiviran tim ANP-om je rekao da je ključno pitanje provođenja reformi priključivanje MAP-u, za koji je kako je tada rečeno obezbijeđena velika većina građana. Netačno, toga nema. U novom dokumentu se to ne spominje.

Stoji da se ne prejudicira članstvo u NATO-u, da će o tome odlučivati oni koji su pozvani po Ustavu, Predsjedništvo i Parlament BiH. To je dovoljno da se kaže da smo se vratili unazad.

Razlika između ANP-a i Programa reformi?

Dio toga sam već rekao. Radi se o dva dokumenta koji su po obimu toliko različiti da je novi manji osam puta nego prethodni, pokazuje da ima ključnih razlika. Suština je u nespominjanju MAP-a u novom dokumentu, a u onom se govorilo o MAP-u kao prioritetnom zadatku. U novom dokumentu nema reforme policije, ovdje toga nema. I vidite da ima suštinskih razlika. Reformski program je uopšten, program koji govori o reformama u unutrašnjojsti i spoljne politike, bezbjednosti, ali ne detaljiše se kao u ANP-u.

Govorilo se posebno o reformi policije, što je osjetljivost, sada toga nema. Ima mnogo krupnih razlika koje će se vidjeti kada se objavi dokument.

Komšić tvrdi da je MAP aktivan već godinu dana?

Čuo sam neke izjave, ali sve se to poziva na mini zavjeru koja se dešavala krajem prošle godine, kada je neko obavijestio, kažem neko, jer nema imena i prezimena, institucije ove zemlje da je ANP zamjena za ono što nismo ispunili kao uvjet za MAP.

2009. sam kao predsjedavajući potpisao da se formalno aplicira za MAP. Tada sam izvršavao odluke NSRS, koja je 2005. jasno rekla da svi izabrani treba da rade na putu prema NATO-u, a na tom putu je i partnerstvo za mir i kasnije MAP. O Partnerstvu za mir se niko nije bunio, ali svi spominju MAP kao važnu stvar. Poslije ovih zaključaka, Predsjedništvo je potpisalo i donijelo zaključke i poslalo ih u NATO gdje kaže da je opredjeljenje svih NATO. Boru Paravca sada niko ne spominje. Ja sam izvršavao naredbe NSRS. Ovi koji me sada prozivaju – ne izvršavaju naredbe NSRS, jer je ona 2017. deklaracijom odustala od svega ovoga i rekla da je opredijeljena za neutralnost. Sada se ponašam u skladu s tim.

Analitičari i politički partneri kažu da NSRS ne može NSRS da derogira odluke viših instanci. Kako gleda na priču da svi kažu da NSRS i entitet da bude veći od državnog dijela?

Nije NSRS pokušala da nametne svoj stav drugom entitetu, ni relevantnim predstavnicima konstitutivnih naroda. Ona je donijela ono što je njena nadležnost, pozivajući se na Ustav RS – jasan stav oko vojne neutralnosti i puta u NATO. Nije rekla mi ćemo kao entitet ukinuti ono štoo druga dva naroda misle.

Ovo da smo poslali prošle godine je kontradiktorno 2010. godini. Uslov je bio knjiženje vojne imovine, nismo ispunili. Neko je zaključio da to neće biti ispunjeno i neko je zaključio da to treba zaobići, a zaobiđeno je tako što je rečeno da se dostavi ANP. Mislim da Komšić se na to poziva, ali treba reći da je njegova izjava oko ovog posljednjeg dokumenta neobična. Kao ovdje nigdje ne piše da je ANP, ali jeste ANP. To je prilično začuđujuće.

Neki njegovi politički protivnici u RS kažu da je jedini Srbin koji je za NATO?

Nisam za NATO, kao što nije ni 85 posto čini mi se građana Republike Srpske. Oni koji to tvrde pokušavaju da sakriju svoju želju da se to provede u NATO-u, to su pokazali na raznim mjestima, usvajajući strategije, a jedan se pohvalio da je on važna karika u reformi odbrane, a ne stranci i to pokušavaju da sakriju. Govorim o bivšem predsjendiku PDP-a, koji voli da priča na razne načine. Iz tih krugova dolazi ta priča.

Da li će Program reformi ići u NSRS?

Dodik je mislio da to treba ići, ali odluka Predsjedništva je da se ne informiše dok se ne uspostavi novi saziv Savjeta ministara je važeća i bilo bi čudno da sada prekrši tu odluku. Mislim da to neće učiniti dok Savjet ministara se ne formira.

Može li to dovesti do nove blokade i uspostave vlasti?

Ne vidim zašto bi se to desilo. Sam dokument nema ništa posebno zbog čega ne bi trebalo upoznati narodne poslanike. Odluka Predsjedništva je važeća i zato ga nema na NSRS.

Oponenti kažu da se time kupuje vrijeme?

Ne znam zašto. Parlament bi trebao da potvrdi Zorana Tegeltiju, a za dvije sedmice da potvrdi i Savjet ministara u cjelini. Ne vidim zašto se kupuje vrijeme. Nisam pitao zašto su odlučili da se dokument ne objavljuje, a već je mnogo toga rečeno u medijima – samo što niste pokazali faksimil. Sve se zna, kako se došlo do toga, kako se radilo. Kvinta je bila uključena u to, veliki broj ljudi zna šta piše u dokumentu.

Da li se lome koplja između NATO-a i Rusije na ovim prostorima?

Nema dokaza za direktne sukobe, ali je logično da se na Balkanu vodi obavještajno politočki rat i da svako ima svojih igrača. Onda se to mistifikuje i postaje značajnije nego što jeste. Ne tvrdim ni da ima, jer ne znam – a teško je tvrditi da nema. U ovakvom razvoju BiH, pa i čitavog regiona u posljednjih 20 godina, ima više onih koji se bave obavještajno političkim radnjama.

Toga sigurno ima. Ne znam u kom obimu i ko direktno vodi to.

Ima li informacija o raspodjeli funkcija? Mnogi govore da će koalicioni partneri SNSD-a “ostati kratkih rukava”?

Na nivou BiH se dogovorilo. SDA, SNSD i HDZ imaju svoje partnere. Kad je u pitanju RS i naš dogovor, osnovna stvar je da tri ministra budu iz SNSD-a, a tri zamjenika iz partnera. Osnovni stav je tri SNSD, tri zamjenika partneri – iako svaki od partnera želi nekog ministra.

Da li će Vijeće ministara biti formirano do kraja godine?

Danas mi se čini da smo na dobrom putu da to završimo. Istina, tako sam mislio i u januaru, pa se ništa nije desilo. Mnogo vremena je prošlo. Predsjedništvo se dogovorilo i imenovalo predsjedavajućeg i to je bio inicijalni korak da se napravi posao u cjelini. Komisija je potvrdila Tegeltiju, tokom sedmice treba da bude sjednica koja će potvrditi Tegeltiju – to su sve krupni koraci. Ako to uradimo ove sedmice, a nema razloga da se ne uradi – onda se pristupa formiranju kompletnog Savjeta ministara, za što mislim da je potrebno dvije sedmice.

Mandatar Tegeltija najavljuje povećanje PDV-a, najavio je da će na ekonomiji biti njegov akcenat. Da li je to dobar potez kada masovno stanovništvo napušta zemlju, a život bude skuplji?

Tačno je da je rekao ekonomija, to je logično, ali PDV nije akcenat. On je doktor ekonomskih nauka, bavio se ekonomijom. O povećanju PDV-a se priča dugo, i da imamo najmanju stopu u Evropi. Nije rekao da će se zalagati za 17 posto na 19 posto.

Nedavno je bio sa delegacijom Vijeća Evrope, gdje je bilo govora o izmjenama Izbornog zakona. Da li postoji politička saglasnost većine da se uđe u taj proces?

Dugo razgovaramo o promjenama Izbornog zakona, eventualno i o novom zakonu. Prošle sedmice sam razgovarao sa Vijećem Evrope. U ovom sazivu smo o tome razgovarali više puta na raznim nivoima i sa OSCE-om, pokazali smo različite interese – a svi se zalažemo za izmjene. Trebali smo odmah na početku mandata razgovarati o tome, trebamo brzo raditi na tome. Trebamo uvažiti različite stavove u BIH i ono oko čega se slažemo da proces trebamo modernizovati. To ne može preko noći.

BiH nije mogla dati pomoć Albaniji nakon zemljotresa, zašto je sve to blokirano? Zašto nije država odgovorila?

Znam da je RS odmah reagovala, izdvojila određena sredstva, a i to je BIH. Ovo su prilike kada treba pomoći ljudima, i nama su pomagali. Pomoći je bilo, mimo zvaničnih, i to je dobro. Nemam tačnu informaciju koliko je RS pomogla, znam da je dogovrena konkretna pomoć. Savjet ministara ovakav kakav jeste donosi neke odluke koje možda nije trebao. Nije bilo smetnje da se donese jedna takva odluka. Bilo bi dovoljno od njih da pozovu druge vlade u BiH, a ima ih 12, da direktno podrže narod Albanije u tragediji koja ih je zadesila.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad