Aluminij odbio ponudu izraelsko-kineskog konzorcija, slijede otkazi

Vijesti 16. dec 201915:42 > 15:46
Anadolija

Nadzorni odbor Aluminija odbio je ponudu izraelsko-kineskog konzorcija i time srušio posljednje nade bivših i sadašnjih zaposlenika da će se tvornica pokrenuti i da neće ostati bez posla s ulaskom u Novu godinu.

Nakon održane sjednice predsjednik Nadzornog odbora Aluminija Zdenko Klepić ističe kako je odbijena ponuda Abraham grupacije u formi koja je pristigla, te naglasio da je zatražen žurni nastavak pregovora u cilju korekcije ponude koja je Aluminiju pristigla.

„Razmatrana je ponuda Abraham grupe vezano za najam Aluminija, odnosno pogon Aluminija. Zaključili smo vezano za ovu ponudu da se podržava biznis model u svezi oživljavanja i nastavka proizvodnje novih investicija i zapošljavanja djelatnika. Zatražili smo doradu i izmjenu ponude u djelu pravnog modela ponude, a taj se odnosi između ostalog na rokove najma koji je tražen u ponudi, kao i visinu najma zakupnine te pravnog odnosa sa sadašnjim Aluminijem u svezi najma. Zatražili smo da iz ponude izdvoje se one zahtjeve koji se podnose na razne razine vlasti a ima ih puno, čije rješavanje nije u nadležnosti Uprave niti Nadzornog odbora“, pojasnio je Klepić nakon sastanka.

Apel na sve razine vlasti

Naglašava da je, također, zaključeno da podržavaju dijelove zahtjeva i apelira na sve razine vlasti na koje se odnose ovi zahtjevi da sukladno propisima i nadležnostima se stave u funkciju očuvanja radnih mjesta i pokretanja proizvodnje Aluminija, te kroz poticaj za zapošljavanje oslobađanje i umanjenje carina, mrežarina i ono što je traženo da svi iz svoje nadležnosti pomognu da bi se proces proizvodnje pokrenuo i da bi se sačuvala radna mjesta.

Zatraženo je također da se fokus u ponudi stavi na aktiviranje ljevaonice radi žurnosti stavljanja u funkciju i očuvanja opreme.

„Zadužili smo Upravu da žurno zatraži od Abraham grupe nastavak razgovora s ciljem korekcije ponude. Također je na zahtjev Uprave stavljena van snage sistematizacija, te je donesena odluka da se isplate otpremnina svim zaposlenicima koji će biti proglašeni tehnološkim viškom“, kaže Klepić.

Predsjednik sindikata radnika Emil Ćorić koji je također nazočio sastanku kaže kako je jedino izvjesno da ljudima slijede otkazi 31. prosinca/decembra 2019.

Što se tiče ponuda grupe Abraham koja je željela iznajmiti tvornicu, po njegovim riječima za radnike je bila prihvatljiva.

„Time nam je garantirano zapošljavanje između 170 i 190 djelatnika u pokretanju ljevaonice, a također u nekim drugim rokovima kao se uvjeti uspostave još nekih stotinjak djelatnika u anodama i u punom kapacitetu što su oni u svojim projekcijama pisali oko 1.000 djelatnika u elektrolizi i ostalim pogonima. U toj ponudi su oni iznijeli i način na koji bi došli do takve tvornice, iz razloga što bi modernizirali i finalizirali proizvode koji bi izlazili iz ljevaonice i tako bi višestruko dobili dobit koju mi nismo mogli ostvarivati. Oni su se u toj ponudi referirali na više stvari, a jedna od njih je bila i pomoć Vlade Federacije BiH i Vijeća ministara za neke projekte u kojima bi im osigurali održivi opstanak tvornice”, istakao je Ćorić, dodavši:

„Planirali su uložiti ukupno oko 550 milijuna eura za izgradnju vjetroparka i solane elektrane pomoću kojih bi oni u nekom doglednom vremenu za pet do desetak godina, izgradili taj vjetropark i solarnu elektranu i time napajali tu tvornicu. Nadzorni odbor je primio tu ponudu, ali zbog pravnih nekih razloga oni uopće nisu glasali iz razloga, što po njihovom pojašnjenju u ponudi postoje stvari za koje oni nisu nadležni, jer se u puno toga referira na Vijeće ministara, Vladu FBiH i neke instance za koje oni nemaju nadležnost i ne žele u tome sudjelovati“.

Dug 400 milijuna

Ističe da je također bila priča o najmu, načinu na koji bi ta tvornica funkcionirala na način da bi Aluminij d.d. iznajmio čitav svoj pogon, dakle to bi bila elektroliza, anode i za početak ljevaonice i tada bi Abraham grupa plaćala najam i s tim najmom bi se nadalje plaćali dugovi koji trenutno postoje u Aluminiju d.d. Mostar a sada iznose oko 400 milijuna maraka.

„Realno je očekivati da neće biti puno zainteresiranih za tvornicu koja je 400 milijuna u dugu, jer svako tko dođe željet će zaštiti svoj novac. Ako u tom procesu zaposli 200 ili 300 ljudi to je dobro za sve nas. Mislim da je Vlada trebala dati više i trebala se potruditi na način da iskoristi sve svoje mogućnosti i da se da što bolja ponuda onima koji žele uložiti novac, jer u bilo kojoj državi u svijetu za ulaganje od 100 ili 200 milijuna eura čitava se država digne i kažu bravo, a mi imamo ponudu od 500 milijuna eura a ne možemo se ni dogovoriti tko treba tu ponudi pogledati, tko treba dignuti ruku za nju i tko treba odlučiti“, kaže Ćorić.

Velika šteta za BiH

Napominjući kako za dosta stvari Nadzorni odbor nije nadležan, ističe da treba podići stvar na višu razinu i uključiti sve, jer bi Aluminij trebao biti zamašnjak proizvodnje u čitavoj Hercegovini a ne da ostanemo grad duhova na kraju.

U ime radnika Aluminija vidno razočarana Tanja Jovanović tvrdi da nemaju vremena za čekanje.

„Mi smo se ovdje okupili da vidimo kakva će biti reakcija, kakav je odaziv Nadzornog odbora po pitanju ove ponude. S obzirom na to da je bilo puno primjedbi, ne vidim da je dobra volja da se nešto radi po pitanju pokretanja ove tvornice. Samo želim reći da je to velika šteta za Mostar, velika šteta državu BiH i žao nam je što nas šalju na biro i što nas šalju van naše države“, poručila je Jovanović uime radnika mostarskog Aluminija.

Hercegovački div prestao je s radom 10. srpnja/jula zbog visokih dugovanja, uglavnom za električnu energiju.

Vlasnici Aluminija su Vlada Federacije Bosne i Hercegovine sa 44, mali dioničari i radnici 44, te Vlada Republike Hrvatske sa 12 posto dionica.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad