"Mi se gušimo u nedostatku kiseonika, a biće još gore"

Vijesti 13. jan 202017:08 > 19:17
N1

U Tuzli ovih dana zrak zagađen višestuko više od dozvoljenog. Građani su sinoć održali miran protest te novi najavili za srijedu. Poboljšanje javnog prevoza, zabrana upotreba automobila sa visokim procentom zagađenja, upotreba filtera na industrijskim postrojenjima, neka su od rješenja koja predlažu ekolozi.

Po podacima mjernih stanica Ekoakcije.org zrak u Tuzli zadnjih sedam dana uglavnom je nezdrav, a zadnja 24 sata i vrlo nezdrav.

Anketa:

“Nema toliko ni industrije. Auta i loženje. Svašta se loži.Ovaj ugalj nije ugalj kao nekada”.

“Katastrofa, loše. Puno se loži. Ništa dobro”.

“Tako što se što manje krećem, malo boravim na planini. Idem vikendom na Javorje na Konjuhu. To nam je sve što nam je ostalo. Naručila sam dvije maske”.

“Poteškoće sa disanjem najviše”.

Hronični bolesnici i djeca najkritičnija su skupina kojoj šteti zagađen zrak. Da bi se riješio problem aerozagađenja potreban je strateški plan koji će smanjiti emisije, ali mi ga nemamo.

“Mi nemamo dovoljno istraživanja u ovoj oblasti i nemamo eksperata u ovoj oblasti. Ono što se zna je da treba zaustaviti rizike. Rizici su ono što stvara aerozagađenje. I sve će biti gore. Ja ne mogu zamisliti kako će biti iduće godine jer mi imamo stalni porast aerozagađenja”, tvrdi Nurka Pranjić, koordinatorica FBiH u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.

“Kod nas sve samo zavisi kakvi su klimatski uslovi, kakva je temperatura, da li imamo temperaturnu inverziju i kakva će nam biti zima jer nismo dovoljno smanjili te emisije“, navodi Džemila Agić, Centar za ekologiju i energiju Tuzla.

A te emisije u TK dolaze od 130 hiljada auta. Oni, industrija i individuala ložišta uzročnici su zagađenja. Davno je to konstatovano, ali ništa učinjeno.

“Trebala bi podrška kantonalne i Federalne vlade da se u ovim gradovima i općinama gdje postoji navikla da se loži ugalj, da se u narednom periodu predvidi zabrana spaljivanja uglja, a da se istovremeno domaćinistvima, građanima, vlasnicima, pomogne subvencijama da pređu na druge energente”, smatra Agić.

“Oni koji donose odluke, moraju se uozbiljiti. Potpisali su da će učiniti sve da se smanje koncentracije ugljendioksida, itd. U suštini, mi se gušimo u nedostatku kiseonika”, dodaje Pranjić.

Termoelektrana godišnje isplati pet miliona maraka Gradu Tuzli, od toga sa pola miliona Grad subvencionira građanima nabavke toplotnih pumpi i termoizolacije izolacije. Kantonalna vlada, također, pola miliona je izdvojila za subvencije za nabavku kotlova na pelet.

Kotlina u kojoj se nalazi Tuzla danas se uopšte ne vidi od magle i smoga. Građani se nadaju kiši, snijegu, nekoj padavini da malo pročisti zrak, a oni konačno prodišu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad