Socijalna inkluzija djece nakon majskih poplava je prioritet

Vijesti 07. maj 201508:56 > 09:02
N1

Tema jutra u emisiji Novi dan na N1 bile su prošlogodišnje majske poplave, a sa Aidom Hadžić-Hurem, koordinatorici za oporavak UNDP-a, razgovarano je na temu sanacije i prevencije poplava u Bosni i Hercegovini, te prezentaciji do sada urađenog na rekonstrukciji poplavljenih područja.

Prije svega, u uvodu je prezentovano je ono do sada urađeno kada su u pitanju prošlogodišnje poplave.

”Dosta toga je urađeno, ali mora se uraditi još više. Infrastruktura se može obnoviti, ali ponajviše se mora uraditi na ekonomskim standardima. Potrebna je revizija procijenjenog stanja. A generalno, ponosni smo na mnoge stvari koje smo uspjeli uraditi na terenu”, rekla je Hadžić-Hurem na samom početku.

UNDP radi na dva velika i važna projekta sanacije od poplava – to su EU program oporavka od poplava, te UN-ov program “Danas za nas”: ”Projekti koje radimo su slični, a obuhvataju interventne faze pomoći. Razvoj i prevnecija budućih katastrofa su svakako u fokusu tih programa.

Hadžić-Hurem je istakla da su najveći problemi obnove i rekonstrukcije, te implementacije projekata vremenski uslovi.

”Imali smo kišno ljeto i dugu zimu. To utiče loše na gradnju”, kazala je dodavši da program targetira izgradnju 4.000 stambenih jedinica koje će se uraditi za socijalno najugroženije u poplavama zahvaćenim područjima.

”Obnovili smo oko 1000 jedinica do konca prošle godine za ljude iz kolektivnog smještaja, koje smatramo najugroženijim. Do ovog trenutka je obnovljeno 1.600 stambenih jedinica, a jedan od prioriteta su nam kućanstva na klizištima.

Projekat EU koji se bavi oporavkom je imao za prvi cilj da se rehabilituje što veći broj škola i javnih ustanova, budući da je na prvom mjestu dobrobit djece. Oko 130 javih ustanova će biti obnovljeno, a već ih je 100 na neki način završeno, odnosno rekonstruisano u zavisnosti od pričinjene štete, a pomognuto je i poljoprivrednicima u vidu doniranja usjeva, kao i hrane za stoku.

Socijalna inkluzija djece

”Veliki fokus je bio na djeci. Neke škole nisu mogle početi sa radom. Pokušavali smo da nađemo razne načine da bi što prije obrazovne institucije bile stavljene u funkciju. U svakom slučaju, djecu smo htjeli da opustimo i zabavimo. Organizovali smo kampove za edukaciju i zabavu”, rekla je.

Radilo se na sanaciji klizišta koja su uvijek problem nakon svake kiše.

”Kada su klizišta u pitanju to je uvijek problem. Vlada Japana je to prva prepoznala i donirala tri miliona eura za sanaciju najugroženijih područja. Kroz program EU se radi na procjeni ugroženosti za stambeni fond. Objediniti će se rizici od klizišta i poplava sa jasnim smjernicama kako raditi šta raditi”.

Istakla je da se na prevencijama ne radi dovoljno. ”To je činjenica. Treba se puno više raditi, a UNDP i UN na to najviše skreću pažnju. Uskoro organizujemo i konferenciju ‘12 mjeseci nakon kiše’, gdje želimo da podsjetimo šta se to dešavalo, da predstavimo urađeno do sada. Ali BiH je jako ugrožena zemlja kada su u pitanju vremenske nepogode. Klizišta, poplave, požari, klimatske promjene su stvari koje najviše utiču na tu činjenicu”.

Niti jedna nepogoda se ne može spriječiti u potpunosti, rečeno je. Hadžić-Hurem je dodala da u BiH imamo iskustva i naučne činjenice koje ne koristimo dovoljno kako bi u određenoj mjeri spriječili svako proširenje problema koji nastaju poslije vremenskih nepogoda.

”Moramo se početi pripremati na osonvu nalaza i onog poznatog. velike štete su uzrokovane nelegalnom i neplanskom gradnjom. Jakom inspekcijom i programima koji govore javnosti šta se smije a šta ne, možemo uraditi puno. To bi mogao biti i najteži zadatak”, kazala je na koncu gostovanja.