U Bosni i Hercegovini mišljenja o novoj metodologiji EU podijeljena. Jedni smatraju da je stvar pozitivna, jer proces proširenja ostaje otvoren, drugi pak kažu - ako se zemlje koje ne ispunjavaju uslove budu kažnjavale, ili vraćale na početak pregovora - BiH nikada neće dobiti kandidatski status. Vladajući pak obećavaju, sada kada su Parlament BiH i Vijeće ministara u gotovo punom kapacitetu, slijede promjene na bolje.

Nova metodologija je i znak da proces proširenja Evropske unije neće biti zaustavljen. Što je dobra vijest za Bosnu i Hercegovinu. No, još uvijek nije jasno kakvi će biti uslovi daljih pregovora s Unijom.

“Pretpostavlja i neke nove mjere za poticanje vjerodostojnosti stajanja iza onoga o čemu se radi i o svojoj želji da pristupe EU, a ima izgleda tamo i mjera predviđenih da će biti stimulativno onima koji ne čine te mjere da budu u skladu s onim opredjeljenjem države da bude članice EU, pa će biti pod navodnicima nekih kaznenih djela”, navodi Nikola Lovrinović, predsjedavajući Komisije za eu integracije.

Što bi značilo da shodno takvoj metodologiji kažnjavanja, Bosna i Hercegovina ne bi dobro stajala. Više od godinu dana blokada je na EU putu. Od 14 mjera koje je ranije institucijama naložila Evropska komisija, kako bi se dobio kandidatski status, nijedna nije ispunjena. Što bi se uskoro moglo promijeniti. Parlamentarna Komisija za EU integracije danas je imenovala sastav Delegacije u parlamentarnom odboru za Stabilizaciju i pridruživanje, te proslijedila na potvrđivanje kolegijima oba parlamentarna doma. Rad takvog tijela koje bi nadziralo sva izvršna tijela, koja se bave procesom pridruživanja Uniji, bio bi upravo jedan od tih 14 uslova Komisije.

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac najavio je za 20. februar posebnu sjednicu Vijeća ministara na čijem dnevnom redu će biti isključivo preporuke Evropske komisije.

“Mi ćemo to najozbiljnije shvatiti jer nam je to uloga i svako od resornih ministara će dobiti obavezu da o tim pitanjima napravi akcioni plan. Apsolutno je naše opredjeljenje da radimo nezaustavno, kada je u pitanju jasno definisan spoljnopolitički cilj, a to je članstvo u EU”, ističe Košarac.

No, ne gledaju svi blagonaklono na signale koje u posljednje vrijeme Unija šalje prema zemljama regije koje nisu članice.

“BiH ima nerazumno komplikovane uslove da napravi prvi korak prema EU. Onih 14 uslova koje mi trebamo da ispunimo, da bi dobili samo kandidatski status, jednostavno neće moći biti realizovane niti u kratkom vremenskom roku, niti s ovim političkim kapacitetom koji mi imamo, jer tamo imate najmanje jedno tri, četiri izmjene Ustava”, smatra Saša Magazinović.

Ako to, shodno predstojećoj metodologiji ostane preduslov za dobijanje kandidatskog statusa – onda je, kaže Magazinović, poštenije da EU kaže kako ne želi BiH unutar svojih granica. Novi pristup Unije znači da nema više izgovora za neurađeni posao.

“Imaju Savjet ministara, imaju sve budžete, kontrolišu sve institucije, više nema neko da im smeta. Hajde da vidim šta će sad biti izgovor da se ne ispune uvjeti iz zaključaka EK”, kaže Branislav Borenović.

“Bilo bi pozitivno da BiH uradi ili realizuje makar jedan dio onih pitanja koja su ostala kao obaveza u zadnjem Izvještaju do Samita u Zagrebu. To bi bila vrlo pozitivna vijest i za građane BiH i za poličare, izvršnu i zakonodavnu vlast”, dodaje Lazar Prodanović.

Cilj predložene metodologije je, između ostalog, da zemlje kandidati dobijaju više novca iz fondova Evropske unije u skladu sa obavljenim reformama, da učestvuju u radu stručnih tijela Evropske unije, ali se cijeli proces pregovora može vratiti unazad ili obustaviti ukoliko zemlje kandidati budu nazadovale u reformama.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad