Narodna skupština RS u ponedjeljak će na izvarednoj sjednici razmatrati eventualno povlačenje ustavnih sudaca, delegiranih it tog bh. entiteta. Vladajuće političke stranke u RS i dalje insistiraju na odlasku stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, što je nemoguće bez podrške Parlamenta BiH.

Narodna skupština Republike Srpske nema mehanizam da uskrati mandat sudijama u Ustavnom sudu BiH protiv njihove volje. Jedino može da im uputi zahtjev da podnesu ostavku i da na taj način napuste sud, kaže za N1 bivši sudija Ustavnog suda BiH Krstan Simić

“Prema Ustavu BiH mandat sudije prestaje kada napuni uslove za odlazak u penziju, kada podnese ostavku ili ukoliko sudija bude razriješen iz nekih razloga, ali o tome odlučuje Ustavni sud”, kaže Simić.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine sastoji se od devet članova. Četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, a dva člana Skupština Republike Srpske. Preostala tri člana koja i najviše smetaju Miloradu Dodiku, tri međunarodna suca, bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, uz potvrđivanje Predsjedništva BiH. A članovi Predsjedništva zajedno su potvrdili Tudora Pantiru iz Moldavije, koji je uz ostalo radio i kao stalni predstavnik svoje zemlje u Ujedinjenim narodima, ali i kao sudija Evropskog suda za ljudska prava. Strana sutkinja je i Margarita Caca Nikolovska iz Sjeverne Makedonije, a pored dužnosti sutkinje Vrhovnog suda Makedonije, bila je predstavnica svoje zemlje pri Evropskoj i međunarodnoj asocijaciji sudija. Treći strani sudija Ustavnog suda BiH je Italijan Giovanni Grass, uz ostalo koordinator istraživačkih projekata u polju krivičnog i evropskog krivičnog prava.

Upravo ova tri suca su jezičak na vagi u Ustavnom sudu BiH koji je imenovan na etničkom principu. U intervjuu koji je prije nekoliko mjeseci dao za N1, predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević odbacio je navode kako sud često donosi političke odluke.

“Mi ćemo različito misliti, mi ćemo različito diskutovati, na kraju ćemo različito glasati. Ali to ne znači da se Ustavni sud kao institucija svrstao na bilo čiju stranu. Jer nas pet na kraju mora biti na jednoj strani. I ponavljam 99,5 posto odluka donosi šest domaćih sudija”, kazao je tada Knežević

Strane sudije u Ustavnom sudu dio su Dejtonskog spoarazuma kojeg može mijenjati samo Parlament BiH ili kako se navodi i u Ustavu: “Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira Predsjednik Evropskog suda za ljudska prava”.

Kasim Trnka, također bivši sudija Ustavnog suda BiH, primjećuje:

“Oni su u Dejtonu zamišljeni kao jedna neutralna komponenta u slučaju nacionalnih konflikata u BiH i moramo reći da su odigrali značajnu ulogu u tom pravcu”.

Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće.Njihovo neizvršavanje može značiti i kaznu do pet godina zatvora no to se još uvijek nije desilo, uključujući i brojne odluke koje nije ispoštovala FBIH. No vratimo se posljednjim odlukama Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu i Zakonu o unutrašnoj plovidbi, prema kojoj RS ne može biti titular ni poljoprivrednog zemljišta, ali ni jezera i plovnih puteva. Ništa se drugo i nije moglo očekivati ako podsjetimo na odluku iz 2012. godine gdje je Ustavni sud reagirajući na apelaciju Sulejmana Tihića nedvojbeno utvrdio kako je titular imovine država BiH.

Za Krstana Simića ta odluka i tada je bila sporna:

“Meni je ostalo upitno na osnovu čega je Ustavni sud odlučivao, obzirom da u ustavu BiH nema nijedne riječi koja definiše da BiH kao država ima bilo kakvu imovinu i pravila šta čini tu imovinu. Jednostavno ovo je jedna kreacija gdje Ustavni sud u oba slučaja ide u pravcu da on možda ispravlja pravnu prazninu koja nije predviđena Ustavom, a to nije njegova nadležnost i tu je nastao problem.”

No Kasim Trnka drugačijeg je mišljenja:

“Ustavni sud je tada dao jedno precizno objašnjenje koje je polazilo od toga da Dejtonski ustav kada upotrebljava pojam država, misli samo na institucije BiH. Iz toga je logičan zaključak da svojina može biti državna, jer je po Ustavu država jedini titular državnog vlasništva. A i po Sporazumu o sukcesiji nasljednica bivše Jugoslavije, predviđeno je da ranija društvena imovina postaje državno vlasništvo.”

Ono što je apsurdno u cijeloj situaciji je ogromno breme koje se stavlja na Ustavni sud BiH koji nije zakonodavac, no često kao zakondavac mora da djeluje, jer parlamentarci ne rade svoj posao.

Upravo posao Parlamenta BiH je da donosi zakone, poput Zakona o državnoj imovini ili pak izmjena koje se odnose na strukturu Ustavnog suda BiH. U aktuelnom sazivu, vladajuća koalicija ima dovoljan broj glasova da donese neopohodne zakone, jednom kada bude postignut politički dogovor.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad