Evropska komisija o nigerijskim studentima koji su iz Hrvatske deportovani u BiH

Vijesti 01. apr 202013:47 > 13:50
N1

Primjena zakona Europske unije u pojedinačnim slučajevima je stvar nacionalnih tijela koja su pod kontrolom državnih sudova, a Europska komisija ima ograničene ovlasti za provođenje istraga u pojedinačnim slučajevima, navodi se u odgovoru na pitanje zastupnice iz Grupe Zelenih u Europskom Parlamentu u vezi s deportacijom nigerijskih studenata iz Hrvatske u BiH krajem prošle godine.

Eboh Kenneth Chinedu and Abia Uchenna Alexandro doputovali su u Hrvatsku 12. novembra posjedujući regularnu vizu, a kako bi učestvovali na studenstkom takmičenju koje je održano u Puli. Po završetku takmičenja su se zaputili u Zagreb, odakle su trebali odletjeti u Lagos 18. novembra, ali hrvatski policijski službenici su ih iz glavnog grada prebacili do granice sa BiH, te, prema riječima Nigerijaca, s grupom ilegalnih migranata silom vratili na teritorij BiH, gdje su smješteni u migrantski kamp.

Slučaj je podigao medijsku prašinu, a priču su pored regionalnih prenijeli i mediji širom svijeta.

Europska zastupnica Tineke Strik pitala je EK da li je ova institucija tražila od Hrvatske Vlade dodatne informacije o deportaciji nigerijskih studenata te da li se u svom postupanju vodila pravilima Schengena?

Strik je također zahtijevala odgovor na pitanje da li su, prema mišljenju Komisije, hrvatske vlasti prekršile odgovarajuće zakone EU, s obzirom na činjenicu da su studenti posjedovali validne vize koje su izdale institucije Hrvatske.

“Primjena zakona EU u pojedinačnim slučajevima je stvar nacionalnih tijela koja su pod kontrolom državnih sudova, a Europska komisija ima ograničene ovlasti za provođenje istraga u pojedinačnim slučajevima”, navodi se između ostalog u odgovoru.

 Komisija može, navodi se dalje, provesti postupak prodiv članice ukoliko smatra da je prekršen zakon EU.

“U slučaju upravne prakse, koja krši zakon Unije, sudska praksa Suda pravde zahtijeva od Komisije da dostavi dostatno dokumentovan i detaljan dokaz postojanja kažnjivog postupanja, koje, do određenog stepena, mora biti ustaljeno i općenito. Građani igraju suštinsku ulogu u ovom kontekstu i ohrabruju se da ulažu žalbe. Međutim, kažnjivo postupanje koje je ustaljeno i općenito se ne može temeljiti na osnovu jednog slučaja, kao što je to slučaj kojeg je spomenuo Uvaženi član,” navodi se u odgovoru.

“Komisija ne može odgovoriti na pitanja koja se postavljaju u ime hrvatskih vlasti. Evaluacija schengenske pravne stečevine u slučaju Hrvatske provedena je u skladu s Uredbom (EU) 1053/2013 i ocijenjeno je, tokom procesa, da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala da su neophodni uslovi za primjenu Schengena ispunjeni,” dodaje se u odgovoru EK.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad