Kako izgleda proces prolaska kroz trijažni kontejner

Vijesti 07. apr 202018:05 > 18:57
N1

Trijažni kontejner ispred Opće bolnice u Sarajevu. Svi pacijenti, koji sa uputnicama iz ambulanti i domova zdravlja dolaze ovdje, prolaze kroz ovaj kontejner.

Evo kako izgleda proces.

“Vaše ime i prezime?”

N1: Adisa Imamović. Pošto ste vi ovdje bukvalno na prvoj liniji, je li ima straha?

“Straha ima, ali zaštićeni smo opremom kod nas ovdje u našoj prostoriji pacijent se vrlo kratko zadržava. Lično malo me jeste strah, ali zaštitna oprema je tu, nakon ovoga mi idemo na tuširanje, sanitarna obrada, kupanje kompletno. Imamo dovoljno sredstava za dezinfekciju, tako da mislim da smo zaštićeni.”

Proces se nastavlja pitanjima o zdravstvenom stanju.

N1: Temperaturu nemam. (Kašalj?) Nemam ni kašalj. (Malaksalost?) Ne. (Proljev, povraćanje?) Ne.

Potom niz pitnja o kontaktima s osobama pozitivnim na korona virus. U slučaju da je pacijent suspektan, prIstupa se odmah, u kolima preko puta, brzom testiranju. Bolnica je od vlastitih sredstava nabavila 2.000 takvih testova. Ako je brzi test pozitivan, pacijent ide u poseban dio bolnice gdje se radi uobičajeni test.

“Ako su to pozitivni pacijenti sa težom kliničkom slikom hospitaliziraju se na KCUS-u, a djeca i trudnice sa pozitivnim testom se hospitaliziraju u Općoj bolnici ‘Abdulah Nakaš'”, pojašnjava Zlatko Kravić, direktor Opće bolnice.

Svaki pacijent, ističe direktor Kravić, pa i pozitivan na korona virus može bolovati od druge bolesti i treba mu se pružiti odgovarajuća njega. Bolnica trenutno ima dovoljno opreme.

“Mi smo uspjeli na nekakav način, evo kinesko tržište se opet otvorilo, doduše jako teško i uz jako veliku cijenu da nabavimo dovoljan broj zaštitne opreme za sve uposlenike. Međutim, to nije dovoljno. To je dovoljno za jedan vremenski period, a pretpostavljam da će ovo trajati oko 100, 120 dana, vjerovatno će trebati nabavljati zalihe”, dodaje Kravić.

Nakon rata, ovo je najteža situacija za zdravstvo, ističe i predsjednik Komore zdravstvenih tehničara u Federaciji Jasmin Avdović. Medicinski radnici su svjesni rizika, ali izabrali su taj poziv, i odgovorno rade, ističe Avdović. Jedini strah imaju zbog nedostupnosti i neprovjerenog kvaliteta zaštitne opreme. A većih zaliha u nižim zdravstvenim ustanovama nema.

“Činjenica je da se ljudi trude da nabave opremu, trude se ustanove, pojedinci, komore, udruženja, sindikati. Ali nemoguće je naći opremu. Oni koji su se sada počeli baviti proizvodnjom te opreme u skladu s našim saznanjima nisu ispoštovali norme i standarde za zaštitnu opremu, za tu svrhu, i onda se desilo da ljudi pojedinačno ili po donacijama kupuju ta odijela koja ne služe svrsi i takva se odijela unose u zdravstvo, ljudi misle da su zaštićeni, a izloženi su zarazi”, ističe Jasmin Avdović.

“Medicinske opreme naravno nikada nije dosta. Na tržištu je veliki problem nabaviti zaštitnu opremu, mi smo na vrijeme reagirali, upozorili smo da se ta oprema nabavlja. Trudimo se koliko možemo, međutim ta oprema se isto tako troši”, kaže Vjekoslav Mandić, ministar zdravstva FBiH.

Ono što je ključno, ističe ministar, niti jedan pacijent ne smije u bilo kojim okolnostima ostati uskraćen za pružanje medicinske pomoći.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad