Ima li osnova za krivičnu prijavu protiv Vijeća ministara zbog izbora?

Vijesti 13. jun 202016:09 > 20:55
Vijeće ministara BiH

Bosna i Hercegovina još nije obezbijedila novac za održavanje lokalnih izbora. Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija najavio je kako će se o budžetu Institucija raspravljati naredne sedmice. No i ako bude usvojen u ovom tijelu, naknadno ga razmatraju Predsjedništvo i Parlamentarna skupština. Dok dio političke javnosti smatra kako je održavanje izbora, nakon što je pomjereno za oktobar, sada upitno uopšte, tako drugi dio bh. političkih predstavnika poručuje vrlo sigurno - izbora će biti.

Vlada Republike Srpske predložit će Centralnoj izbornoj komisiji da uplati dio novca na njihove račune koji bi osigurali održavanje lokalnih izbora u ovom entitetu, izjavio je Milorad Dodik.

“Imajući u vidu da na nivou Savjeta ministara ne postoji saglasnost federalnih partnera o tome na koji način to pitanje treba riješiti. Isto tako nemamo ništa protiv da Savjet ministara donese konačno tu odluku o finansiranju lokalnih izbora i očekujemo da će se ti lokalni izbori vratiti na termin koji je predviđen Zakonom to znači u oktobru mjesecu”, izjavio je predsjednik SNSD-a.

Ipak Izborni zakon BiH jasno predviđa da u finansiranju učestvuju dijelom općine i gradovi, dijelom Bosna i Hercegovina. Ne predviđa uplate iz entitetskih budžeta. Jednako tako, kako saznajemo, nemoguće je u ovom trenutku izbore održati u oktobru, kako to zahtijeva Dodik. Naime, Centralna izborna komisija čeka uplate iz budžeta. Tek nakon toga će pristupiti procesu javnih nabavki, pa i za štampanje glasačkih listića. Riječ je o međunarodnim ugovorima koji zahtjevaju da oglas bude objavljen najmanje 40 dana na stranici Agencije za javne nabavke. Potom postoje i mogućnosti žalbe na izbor kompanije. A na koncu i sam proces štampanja specijaliziranih listića sa zaštitom, oduzima znatno vrijeme. Stoga, 15. novembar je za sada realan okvir. No, opet sve zavisi prvobitno od novca. U Stranci demokratske akcije su sigurni da će lokalnih izbora biti. Za njih novac nije presudan, no jeste nešto drugo.

“Mislim da je ta odluka usko vezana s ovim pregovorima koji se vode oko Mostara i moje uvjerenje je da ukoliko brzo dođe do ovog dogovora da će onda praktično sve otkočiti i kada je u pitanju finansiranja izbora i sve ostalo”, izjavio je Safet Softić iz SDA.

PROČITAJTE JOŠ

“Ja mislim da je ključ rješenja svih političkih problema u BiH upravo Grad Mostar i kako njega napravimo mislim da će u budućnosti tako izgledati čitava BiH”, poruka je Zlatka Miletića, delegata iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

U samom početku krize s održavanjem lokalnih izbora ponovo su postale aktuelne ideje spajanja izbornih procesa. Lokalni i opći o jednom trošku ili u istoj godini. Mnogo je zagovornika takvih izmjena Zakona.

“Svaki izbori do te mjere uzburkaju našu političku scenu da svi poslovi stanu, sve se u toj godini radi u odnosu na izbore, pa kada bi imali na primjer u februaru jedne godine lokalne a u novembru ili oktobru te godine opće izbore, dobili bi naredne tri godine bez izbora i dobili bi jednu stvarnu priliku na svim nivoima da se radi. Evo ja sam opštinski načelnik ali faktički mi jednu godinu možemo da radimo bez tog pritiska bilo da su lokalni ili opći izbori”, stav je Semira Efendića, načelnika općine Novi Grad Sarajevo (SDA).

Ono što je u svakom slučaju nedopustivo jeste – da izbora ne bude. U tom kontekstu ne nedostaje ni prijetnji strankama koje su na vlasti.

“Jasna poruka danas, prvenstveno za SDA, HDZ i SNSD – da se ne igraju glavom da razmišljaju da se lokalni izbori ne dese jer tada garantujem, evo sada u svoje ime, a sigurno je i stav SDP-a imaće masovne proteste, prvo ispred CIK-a, pa ispred svojih stranačkih centrala”, poručio je SDP-ov Vojin Mijatović.

Interesnatno je, smatraju pojedini upućeni, kako niko, nevladini organizacije, ili pak opozicija, nije podnio krivične prijave protiv predsjedavajućeg Vijeća ministara Zorana Tegeltije, ili ministra finansija Vjekoslava Bevande, i to shodno članu 150. Krivičnog zakona BiH, koji kaže:

“Član 150 – Ko u obavljanju povjerene mu dužnosti u vezi sa izborima za institucije Bosne i Hercegovine, drugoga u namjeri da ga spreči u ostvarenju njegovog biračkog prava protivzakonito ne uvede u birački popis ili ga izbriše iz biračkog popisa ili mu na drugi uskrati biračko pravo, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.”

Uz dogovor o Mostaru, nedostatak finansijskih sredstava, tu je i bojazan od drugog, ozbiljnog vala COVID-a 19, koji bi dodatno mogao ugroziti čitav proces. Ranije su i članovi Centralne izborne komisije kazali – da nikada do sada nije bilo u ovolikoj mjeri neizvjesno održavanje izbora.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad