Rješavanje migrantske krize je zahtjevan postupak koji zahtjeva poštivanje velikog broja stranih konvencija i domaćih zakona, a nastojanje je da prava i slobode građana Bosne i Hercegovine ne budu ugrožena pravima ilegalnih migranata - izjavio je Selmo Cikotić, ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine u Novom danu na N1.
On je kazao da 99 posto migranata koji uđu na teritoriju BiH su ilegalni migranti. Evo i zašto:
“Ulaze u državu bez ikakvih dokumenata zemlje iz koje dolaze, izražavanjem namjere i zahtjeva za azil stiču određenu vrstu statusa. U suštini, jedan posto njih koji uđu u BiH imaju neku vrstu identifikacijskog dokumenta. Ostali ulaze bez dokumenata, ne na način koji je propisan i zato se tretiraju tako. Prelaze na ilegalnim mjestima”, rekao je Cikotić.
Ministar sigurnosti BiH je rekao da svega dva ili tri procenta od onih koji uđu u BiH podnose zahtjev za azil.
“Mi do sada nemamo prisutnu pojavu da oni imaju namjeru postati državljani BiH, azilanti u BiH”, rekao je.
U rješavanju migrantske krize svoje nadležnosti imaju i država i entiteti i kantoni, pa i općine, istakao je Cikotić, rekavši da zbog nedostatka jedinstvenog i harmoniziranog pristupa u rješavanju ove krize USK poduzima svoje mjere.
“Ja ih nisam razmatrao ni odobrio, oni pokušavaju da se zaštite”, odgovorio je Cikotić na pitanje o mjerama USK koji je podigao i barikade na određenim dijelovima.
VEZANA VIJEST
Cikotić je rekao da on stvari rješava “na drugi način”, a to je realizacija zaključaka Predsjednišva BiH, da se kampovi koji su u Bihaću i Velikoj Kladuši izmjeste iz gradskih sredina, da se tu smanji pritisak migranata koji ugrožavaju način življenja.
Prema njegovim riječima BiH poštuje prava maloljetnih migranata bez pratnje, te da tu ide u korak sa svjetskim konvencijama koje tretiraju taj segment.
“To se poštuje. Te organizacije se brinu o poštivanju propisa, kao i domaće institucije koje sarađuju s njima. Ta briga se odvija i na domaćem nivo”, izjavio je ministar sigurnosti BiH za N1.
A koliko daleko može otići migrantska kriza u BiH?
“Kolike posljedice može proizvesti zavisi od toga kako će se država odnositi prema ovom pitanju. Ovo je sigurnostno, humanitarno, civilizacijsko, obavještajno, demografsko, ekonomsko pitanje. Zahvata nekoliko kontintenata, izvjesno je da krajnja destinacija nisu ni BiH ni susjedstvo. Tranzicija kroz naše prostore je nešto što može da proizvede različite probleme. Kako ćemo odgovoriti na ovu prijetnju zavisi kako ćemo biti sposobni odgovarati na druga pitanja i izazove”, rekao je Cikotić.
Organizovani kriminal, ilegalna trgovina ljudima, narkoticima i korupcija – to su pitanja koja su povezana sa migrantskom krizom, naveo je Cikotić između ostalog na N1.
Reinkarnacija ideologija od prije 30 godina
Ipak, ono što vidi kao najveću opasnost, a ima veze i sa migrantskom krizom je:
“Odliv mladih ljudi, visokoobrazovanih, koji su u najproduktivnijim godinama. Mislim da je činjenica da takva kategorija napušta BiH je najveća opasnost po budućnost i sigurnost BiH. Sigurnost je kompleksna kategorija, to je angažovanje da se doprinese potencijalima i mogućnostima zajednice da se brine o sebi, da rješava probleme. Odliv mladih i sposobnih je sigurnosna prijetnja po budućnost BiH. Ko će brinuti o sigurnosti, politici, proizvodnji, stvaranju novih vrijednosti?”, rekao je ministar Cikotić.
Istakao je kako mladi ljudi u BiH ne dijele ideje liderstva u BiH – odnosno nisu spremni da podrže aktuelne poltičke ideje u BiH.
#related-news_0
Što se tiče izbora u Crnoj Gori – stav Selme Cikotića je da je Demokratska partija pobjednik izbora, u smislu pojedinačnih rezultata. Opozicione partije imaju poslanika više – i to je tijesna većina. Osudio je i nasilje nad manjinama u toj zemlji koje je nastupilo nakon proglašenja rezultata izbora.
“Nemate u okviru koalicije unificiran politički stav i mislim da će vrijeme pokazati pukotine u koaliciji. Ono što se dešava u Pljevljima je reinkarnacija ideologija od prije 30 godina”, kazao je.
Također, rekao je kako nova vlast može problematizirati NATO status Crne Gore. Ona je već tri godine članica NATO pakta – a dovođenje u pitanje tog statusa nije dobra vijest ni za tu zemlju ni za region.
“Ne bih želio da vidim takav scenario. Nadam se da će biti dovoljno mudrosti”, pojasnio je.
A o lokalnim izbroima u BiH misli da nisu komparativni sa Crnom Gorom.
#related-news_0
“BiH vrstu uređenja koji je instalirao elemente i etničke i građanske demokratije. Ne vidim kapacitet opozicije da dovede u pitanje dominaciju etničkih politika”, zaključio je Cikotić.
Pogledajte snimak kompletnog gostovanja.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
