Ovoga puta nema navoda o 10.000 pripadnika selefijskog pokreta, kako je to tvrdila hrvatska obavještajna služba prije tri godine, ali u svom najnovijem izvještaju, SOA ipak govori o 'islamskom radikalizmu' i postojanju enklava u jugoistočnom susjedstvu, gdje se islam tumači na radikalan način, i gdje se ne priznaje ustavni poredak zemlje domaćina. Premda se nigdje direktno ne proziva Bosna i Hercegovina, uslijedile su oštre rekacije bh. struke. Brojne su analize i dijela SOA-inog izvještaja u kojem se govori o velikosrpskom ektremizmu.

Povratak “džihadista”, radikalno tumačenje islama i velikosrpski ekstremizam koji negira postajanje pojedinih država, ključne su riječi iz SOA-inog izvješća za hrvatsko jugoistočno susjedstvo.

Za razliku od prije tri godine, kada je hrvatska agencija navodila da se u istoj regiji nalazi 10.000 pripadnika selefija koncentriranih u paradžematima, u analizi za 2019. korišteni su oprezniji termini. Ipak, SOA i dalje ukazuje na radikalno tumačenje islama i enklave u kojima se ne prizanje ustavni poredak zemlje domaćina.

“Radikalno tumačenje islama u državama jugoistočnog susjedstva i dalje je prisutno. Postojanje enklava u kojima se prakticira radikalno tumačenje islama te se ne priznaju zakoni i demokratski poredak države domaćina, predstavlja sigurnosni rizik”.

Hrvatski obavještajci i ovoga puta koriste termin “jugoistočno susjedstvo”, i ne proziva se direktno Bosna i Hercegovina. No, struka u Sarajevu poručuje: ako ciljate na BiH, pogriješili ste.

“Apsolutno ne stoje teze da postoje enklave u kojima država BiH sa svojim policijskim i sigurnosnim aspektom ne može nešto kontrolirati i to je država BiH i dokazala u nekom periodu”, ističe Jasmin Ahić, dekan Fakulteta za kriminalistiku UNSA.

Selo Gornja Maoča, poprište vehabijskog pokreta, označavano je kao mjesto čiji stanovnici ne priznaju ustavni poredak BiH. No, ovo naselje, u kojem se svojevremeno vijorila i zastava ISIS-a, prema tvrdnjama bh. vlasti, vraćeno je pod kontrolu države, a brojni paradžemati u zemlji u okrilje Islamske zajednice. Novi izazov donosi povratak boraca iz Sirije i Iraka. 136 osoba se vratilo u matične zemlje, kaže SOA, a među njima 12 ratnika, dok su ostali žena i djeca. Pravosuđe BiH neke povratnike je procesuiralo, kao i Ibru Ćufurovića, koji je pred Sudom BiH osuđen na četiri godine. Ćufurović je priznao krivicu, a sudbeno vijeće je zaključilo da se iskreno pokajao.

“Segment koji se pojavio u tom dijelu deradikalizacije po prvi put ponovo je institucionalno pokazan u BiH. Imamo određena vještačenja, u kojima se i medicinski i psihomentalno tvrdi da se ta osoba deradikalizirala”, kaže Ahić.

SOA se osvrnula i na, kako navodi, velikosrpski ekstrmizam.

“I dalje su prisutne pojave velikosrpskog ekstremizma u pojedinim državama koji se manifestira negiranjem teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta Republike Hrvatske, ali i drugih država susjedstva, poput Kosova, BiH i Crne Gore”.

“Šta reći za stav da velikosrpske snage ne priznaju integrite Hrvatske, Kosov i BiH. Kosovo nije država, ali je Hrvatska priznala Kosovo. Isto tako i smislu opredjeljenja za Rusiju, ili protiv Rusije, to su stajališta. Ni u kom slučaju ne mogu biti tretirana kao bezbjednosne prijetnje ili bezbjednosne implikacije”, ocjenjuje Predrag Ćeranić, dekan Fakulteta za bezbjednost Banjaluka.

Hrvatska obavještajna služba prepoznaje i jačanje utjecaja Rusije i Kine u regiji. Optužuje kako se pojedini vanjski faktori, čiji se interesi i pogledi ne podudaraju s euroatlantskom perspektivom ovog prostora, koriste i obavještajnim te hibridnim aktivnostima.

“U pojedinim državama susjedstva i dalje su prisutne pojave plasiranja lažnih vijesti u medijskom prostoru ili na društvenim mrežama kojima se Republiku Hrvatsku želi prikazati u negativnom svjetlu”, piše SOA u svom izvješću.

Ukazali su i na potrebu ravnopravnosti Hrvata u BiH, koji su, istaknuto je, suočeni su s trendom ekonomskog iseljavanja čime je ugrožen i njihov fizički opstanak u BiH, a time i multietnički karakter BiH.

Najnoviji izvještaj SOA-e dolazi prvi puta nakon velike obavještajne afere, u kojoj su hrvatski obavještajci i diplomate optuženi za pokušaj vrbovanja pripadnika selefijskog pokreta BiH za prenošenej oružja i eksploziva u mesdžide u ZDK. Cilj je bio, tvrdila je bh. strana, da se potvrde navodi tadašnje hrvatske predsjednice o Biosni i Hercegovini kao leglu terorizma. Hrvatska je ove optužbe demantirala. Ovaj put je izvještaj SOA-e znatno blaži kada se govori o “islamskom ektremizmu”. 

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad