Brojne reakcije na otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka

Vijesti 23. sep 202019:19 > 19:55
BIRN BiH

Brojne reakcije i poziv Tužilaštvu BiH da reaguje nakon što su pojedini mediji u Bosni i Hercegovini otkrili su identitet zaštićenog svjedoka M-16 koji je dao iskaz na Sudu BiH da mu je aktuelni premijer Republike Srpske Radovan Višković nudio novac za premještanje masovnih grobnica.

Šokantnom se ocjenjuje izjava Milorada Kojića direktora Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i Republika Srpska koji je najavio da će Republički centar objaviti listu svjedoka koje ova ustanova smatra “lažnim svjedocima” te na njemu uvrstiti i lice M-16.

Murat Tahirović ocjenjuje skandaloznim izjavu direktora Instituta za istraživanje ratnih zločina RS posebno jer se radi o osobi koja dobro poznaje zakon, ali i sve probleme koji prate procesuranje ratnih zločina u BiH prije svega pronalaženje svjedoka.

“Milorad Kojić nije privreden zbog sporne izjave, niti je zatraženo očitovanje medija koji su otkrili ime svjedoka koji je u svom iskazu optužio premijera RS za premještanje masovnih grobica. Tužilaštvo je informiralo nadležne institucije i službe koje rade na pružanju zaštite i sigurnosti svjedoka. U saopštenju za javnost navode i kako su zaprimili prijavu protiv određenih djelatnika Suda BiH i Tužiteljstva BiH, a u vezi sa otkrivanjem identiteta zaštićenog svjedoka i neovlaštenog ustupanja dokumenata, te će se izvršiti provjere navoda. Otkrivanje identiteta svjedoka i najavu novih otkrića komentirao je danas i ministar pravde BiH, ali i potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska”, rekao je Tahirović.

“Iskreno, zaledio sam se. Najiskrenije. Ovo što se događa, da se otkrivaju identiteti zaštićenih svjedoka, to je direktni udar na vladavinu prava i pravosuđe”, ocijenio je Josip Grubeša, ministar prvade BiH uz naglasak da pravne sigurnosti nema bez zaštite svjedoka.

“Na bazi govora tih svjedoka za očekivati je bilo da će Tužilaštvo Bosne i Hercegovine preduzeti određene aktivnosti, ali ono što je evidentno je da se Tužilaštvo ne bavi stvarnim istraživanjem ratnih zločina već pokušava napraviti ravnotežu između svih građana u Bosni i Hercegovini kako bi dokazali da su svi ili gotovo podjednako činili zločine. Optužbe su više nego ozbiljne”, naglašava Ramiz Salkić, potpredsjednik RS-a i član SDA.

U BiH postoji preko 900 aktivnih predmeta ratnih zločina, velik broj svjedoka zatražio je posebne mjere zaštite dijelom jer se radi o povratnicima u mjesta zločina, ali pripadanicima vojnih formacija koji svjedoče protiv svojih suboraca.

Krivični zakon BiH je jasan. U članu 240. jasno se navodi: “Ko neovlašteno drugome saopšti, preda ili preduzme drugu radnju s ciljem otkrivanja podataka o identitetu ili informacija koje mogu dovesti do otkrivanja identiteta lica koje je pružilo dokaz ili treba pružiti dokaz pred institucijama Bosne i Hercegovine, a koje se po zakonu ne smiju objaviti ili su odlukom Suda Bosne i Hercegovine ili od strane ovlašćenog lica proglašene tajnim podacima, kazniće se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine”.

Još su strožije kazne za sudije ili druga službena lica, od šest mjeseci do pet godina zatvora. A za osobe koje ne žele da otkriju izvor i način saznanja podataka ili informacija kazne su i do osam godina. No ovo nije prvi slučaj otkrivanja identiteta svjedoka. Tek jedan je presuđen i to uslovno na šest mjeseci zatvora.

Advokat Lejla Čović podsjeća na odredbe krivičnog zakona i zašto je važno da Tužilaštvo reaguje.

“Osim struke reagovala je danas i međunarodna zajednica. IZ OHR-a i Delegacije EU podsjećaju kako otkrivanje identiteta zaštićenog svjedoka predstavlja krivično djelo. Na Tužilaštvu BiH je da poduzme neophodne korake u skladu sa zakonom”, kazala je Čović.

Iz američke ambasade ponovili su kako je zaštita informacija o svjedoku j vitalna za funkcionisanje profesionalnog i neovisnog pravosudnog sistema. Vlasti moraju poduzeti potpunu i nepristrasnu istragu ovog incidenta, naglašavaju iz OSCE-a. Zatražili smo i komentar iz ureda Sergea Brammertza, glavnog tužioca Mehanizma za međunarodne krivične sudove.

“Državno pravosuđe bi trebalo odlučiti koje mjere je potrebno poduzeti, ali kršenje zaštitnih mjera za svjedoke je ozbiljno kazneno djelo“, poručili su iz ureda Sega Bramerttza.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad