Da li član Predsjedništva BiH treba da radi za interese susjedne države?

Vijesti 23. nov 202020:28 > 20:38
Fena

Šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman ponovio je i danas u Zagrebu da Hrvatska ne može primiti Željka Komšića kao predstavnika Hrvata u BiH jer "on to nije". Za vrh Republike Hrvatske, Željko Komšić je nelegitiman, nije izabran voljom naroda, stoga ne može imati političku težinu iako se radi o članu Predsjedništva susjedne države.

Radman je također dodao:

“I uprkos tome, mogao je gospodin Komšić, a prošle su već dvije godine njegovog mandata da posjeti koje hrvatsko mjesto u BiH, nije bio nigdje gdje žive Hrvati. I vodio je antihrvatku politiku, kritizirao hrvatsku politiku. Ako se sjećate kritizirao je i bio protiv izgradnje Pelješkog mosta, radio je protiv nacionalnih vitalnih interesa RH. Nije posjetio nijednu hrvatsku udrugu u BiH.”

Koga je i gdje Komšić posjetio, u Uredu člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda BiH tek kratko, “bez komentara na nebuloze i gluposti“.

Nekadašnji ambasador BiH, danas ugledni vanjskopolitički analitičar Hajrudin Somun kaže kako je Radmanova izjava skandalozna i još jedna u nizu. Čije interese zapravo treba štititi član Predsjedništva BiH, svoje ili susjedne države?

“To je nevjerovatno, bio je jedan od prethodnika, Radmana, gospodin Kovač. On je također bio oštar, ali ovo je sve prevazišlo. Problem je što se oni (hrvatske vlasti) o stanju Hrvata interesuju samo kod političara južno od Sarajeva. Zašto u Zagreb ne pozovu Hrvate iz Gradaačca Tuzle, Vareša?”

Željko Komšić u prethodna dva mandata bio je dobrodošao gost u Banskim dvorima u vrijeme kada je dužnost predsjednika Hrvatske obavljao Stjepan Mesić, kasnije Ivo Josipović. Stvari su se u Uredu predsjednika RH radikalno promjenile dolaskom Kolinde Grabar Kitarović, intenzivirale izborom Zorana Milanovića čiji su stavovi postali identični stavovima HDZ BiH. Komšić je postao personifikacija svih problema koje Hrvati u BiH imaju, iako je godinama ranije, upravo Milanović bio gost na izbornim skupovima SDP BiH, pozivajući da se glasa za Željka Komšića. Izborni zakon za Milanovića je sada sporan, i upravo na njegovo insistiranje jedna od tema danas održanog Vijeća za nacionalnu sigurnost RH bila je položaj Hrvata u BiH i provedba Dejtonskog sporazuma.

“Posve je očekivano da Hrvatska koja je potpisnica Dejtonskog sporazum koja je sudjelovala u kreiranju takvog dokumenta reagira na takav način. Razgovor u Zagrebu je posljedica slučaja Komšić i najave drugih političara da će Hrvate 2022. godine pretvoriti u opoziciju zatim pretvoriti u manjinu, političku potom nacionalnu. Nesretan sam što se to događa, jer bi očekivao da u BiH imamo puno normalniju situaciju. Dakle, kao što sam govorio zašto HDZ nema opoziciju, jer su Hrvati u grču jer vjeruju da će biti preglasani od drugih naroda, prvenstveno Bošnjaka”, rekao je Zoran Krešić, novinar.

No za većinu stranaka koje svoje sjedište imaju u Sarajevu insistiranje na izmjenama Izbornog zakona u BiH o čemu se i danas govorilo na sjednici Vijeća direktno je miješenje u unutarnje stvari BiH, ignorisanje Željka Komšića podrivanje Ustava BiH

Analitičar Adnan Huskić dodaje i evropskih građanskih vrijednosti na kojima upravo insistira EU:

Hrvatski zahtjevi i ovo na čemu Hrvatska insistira pa i ovo o čemu gospodin Grlić Radman govori, to je nespojivo sa onim što je evropska komisija navela kao neuralgične tačke na kojima treba raditi ukoliko BiH želi postati članica.

Za vladajuću politku u RH, položaj Hrvata u BiH danas je ključni vanjskopolitički prioriet, dok brojna otvorena pitanja koje Hrvatska ima sa BiH, od Trgovska gore, BH imovina u RH, Ugovora o granici, problma migranata, ostaju na čekanju.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad