Na pograničnom području s Hrvatskom inspektori Službe za poslove sa strancima BiH u posljednja tri dana pronašli su nekoliko desetaka migrantskih obitelji, koji su ilegalno boravili u napuštenim objektima, bez minimuma uvjeta za život.

Sa lokaliteta Bosanske Bojne, izmještene su 53 migrantske porodice sa ukupno 199 članova, od kojih je 105 djece. Identifikovana su i dva maloljetnika bez pratnje kojima je određen privremeni staratelj. Migranti su zbrinuti u privremene prihvatne centre Borići i Sedra koji su predviđeni za smještaj porodica i ranjivih kategorija migranata.

Oko 1.500 ljudi će večeras zaspati u neuslovnom kampu Lipa, a još 1.500 pod otvorenim nebom. Desetine milona eura iz EU, prisutnost brojnih međunarodnih agencija i preglomazna administracija u našoj zemlji manje ili više izražava zabrinutost.

“Pozitivno je to da postoje dostupni resursi obezbjeđeni od međunarodne zajednice, međutim ono što je potrebno je donošenje političke odluke da bi bilo moguće rasporediti postojeća sredstva. Zaista ne želimo da ljudi umiru zbog nastupajućeg perioda hladnog vremena”, kazala je Kathlen Kavalec, šefija misije OSCE-a u BiH.

Nema rješenja za 3.000 migranata u Unsko sanskom kantonu. Donesena rješenja za ostalih 5.000 koji su na području BiH sve češće ugrožavaju sigurnost naših građana.

“Svi kampovi su puni sada. Ne znamo šta drugo nego ostati ovde, ovdje je mnogo hladno, nema medicinske skrbi, hrane i sve je ovde veoma teško”, rekao je migrant iz Bangladeša, i dodao: 

“Ukoliko nam vlasti u BiH i EU pruže dom i kamp, ljudi će ići tamo, ovo je vrlo beznadežno za nas”.

Rješenja za migrante koji su već ušli u BiH je veći broj manjih kapova koji nisu u blizini naseljenih mjesta, što je moguće u svakoj drugoj zemlji, osim u BiH.

“U Srbiji nema velikih kampova kao što ima u Bosni u Blažuju i Hadžićima. Najveći kamp je Kreševu i prihvata 1.500 migranata, ali u Beogradu u kampovima je po sto ljudi maksimalno i tamo je bolje sigurno”, kazao je migrant iz Irana.

No ovi ljudi hoće u EU, a u 21. vijeku u zemlji koja želi postati članica EU rukovodostvo dijela zemlje ne želi migrante na svojoj teritoriji, a onda se rješenje ne nalazi ni u drugom dijelu gdje su svi pravi i niko nije kriv.

“Ne treba puno izmišljati toplu vodu, treba samo pogledati način na koji su to neke druge EU zemlje riješile, dakle da se na neki način migranti drže pod nekom vrstom kontrole”, rekao je Faris Vehabović, sudija Suda za ljudska prava u Strazburu.

Prije svega bi to značilo jačanje Granične policije ili podršku Oružanih snaga da bi se značajno prorijedio ulazak migranata u zemlju, a u našem slučaju spriječila humanitarna katastrofa kada u nju uđu. Godinama Granična policija BiH opravdava propusnost istočne granice manjkom kadrova, no i kada je Vijeće ministara BiH odobrilo prijem 300 novih službenika, raspisuje se konkurs za prijem 150 kadeta od kojih će 125 u najboljem slučaju početi raditi 2022. godine.

Pa tako se prema postojećoj i zastarjeloj sistematizaciji od 125 službenika u činu policajac u ključne jedinice Zvornik, Višegrad i Bijeljina prima 21 službenik, dok se u jedinice na zapadu i sjeverozapadu na granici sa R. Hrvatskom prima 74 službenika.

Predstavnici GPBiH su isticali da nisu donijeta bolja zakonska rješenja, dok se ministar sigurnosti BiH oslonio na rukovodstvo GPBiH.

“Ja mislim da će oni poštovati logiku upravo tih kriterijuma i cijenim da će većina tih ljudi pojačati dio granice koji je najugroženiji”, kazao je ranije Selmo Cikotić, ministar sigurnosti BiH.

Prema istoj sistematizaciji GPBiH zapošljava policijske službenike na Aerodromu Mostar koji ne bilježi niti jedan let već duže vrijeme.

Nikako se prema javnom oglasu GPBiH ne vidi da BiH ima problem ulaska i izlaska migranata ali i osumnjičenih za ubistva iz Srbije u BiH i u kontra pravcu.

Prema svemu sudeći, nadležni u Bosni i Hercegovini se izgleda oslanjaju na migrante koji se nalaze na ruti prema Bosni i Hercegovini, da će odustati od naše zemlje kao tranzitne na putu ka Evropskoj uniji, vidjevši fotografije promrzlih gladnih i ostavljenih migranata u USK-u. No podatak da je 390 osoba u pokretu nelegalno ušlo u BiH u drugoj polovini novembra pokazuje da nadležni neće moći računati na ovaj scenarij u narednom periodu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad