Koliko su utemeljeni stavovi Zavoda zdravstvenog osiguranja KS koji podržava spajanje Opće bolnice i UKCS u Sarajevu? Dok građani dežuraju ispred Opće bolnice, stižu nova negodovanja zbog potencijalnog pripajanja.

Ključni problem obje bolnice prema studiji koju je podržao Zavod zdravstvenog osiguranja je loša pokrivenost krevetskih kapaciteta što je zapravo i jedini podatak koji se iznosi na sve tri stranice navedene studije.

Klinički centar prema podacima iz 2014. imao je 1.952 kreveta, čija je popunjenost 66,3 posto, Opća bolnica 330 kreveta sa 54,29 posto popunjenosti, što nije dovoljno rentabilno.

Opšta bolnica potrošila je oko 333.000 maraka za struju, 816.000 maraka za grijanje, dok slični podaci o Kliničkom centru nisu navedeni.

Dok se naglašava kako reorganizacija ima punu opravdanost u reformi zdravstva, istovremeno je zaboravljeno da se primjerice na upravne i nadzorne odbore 13 ustanova godišnje troši 2,5 miliona KM.

Da bi se pristupilo refomi zdravstva neophodna je je temeljita studija s čim se slažu i u Ljekarskoj komori Federacije.

No na sve navedeno u kantonalnoj vladi odgovaraju riječ je tek o inicijativi.

Svoju bojazan zaposlenici Opće bolnice temelje i na ranijim ad hoc rješenjima iz 2005. kada su takođe preko noci Općoj bolnici oduzeta dva objekta u kojoj su smješteni Institut za istrazivanje zločina, te Centar za edukaciju sudaca i tužioca.

U međuvremenu građani Sarajeva i danas su se okupili ispred Opće bolnice.

Na kraju treba spomenuti i kako je federalni premijer izbjegao u nekoliko navrata odgovoriti na pitanja po kojem osnovu je Federalna vlada uopšte formirala radnu grupu, da se za to nije prvo pitao Kanton i da li bi jedna od operacionih sala doista mogla postati njegov novi ured u budućem sjedištu Vlade Federacije BiH.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.