Ivanić: EU sigurno nije potreban nestabilan Balkan

Vijesti 28. jan 201614:53 > 15:08
N1

Evropska unija za mene predstavlja jedan širi prostor koji je uspostavio neka pravila koja mogu, prije svega, pomoći BiH. Zašto? Zato što bi ulaskom u EU BiH dobila pravila koja su razvijena od treće strane i time bi unutrašnje razlike postale manje važne. Takođe, ona je dobar ekonomski prostor", rekao je Mladen Ivanić u intervju za EWB.

EWB: Bosna i Hercegovina će ove godine aplicirati za članstvo u EU. Koja je procedura za podnošenje kandidature u slučaju BiH. Koje su to poteškoće na koje BiH nailazi u procesu bržeg priključivanja EU?

“Što se aplikacije za članstvo tiče, to je zajednički stav svih nivoa vlasti. Tu apsolutno nema dileme. Svi nivoi vlasti su saglasni. Ovo zajedničko opredeljenje je definisano potpisom svih političkih lidera, jednoglasnom odlukom parlamenta BiH. To je možda jedina odluka koja je donesena jednoglasno. Iako već sedam godina imamo potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, on je tek prošle godine ratifikovan, prije svega zahvaljujući naporima predsedništva, ali i maločas pomenutom zajedničkom izjavom. Mi smo sada u fazi pripreme za podnošenje aplikacije za članstvo i očekujemo da ćemo do kraja ove, najkasnije do početka sljedeće godine, dobiti pozitivan odgovor i time dobiti status kandidata.

Kada govorimo o poteškoćama, to je prije svega pitanje efikasnosti donošenja odluka unutar BiH. Dešava se da često sporo donosimo odluke. Rekao bih da je problem i sama koncepcija BiH. Jedan broj političkih ličnosti unutar BiH se više bavi prošlim vremenima, međusobnim sukobima, a manje se bavim onime što bi trebalo biti suština, a to je prilagođavanje našeg zakonskog okvira evropskim i unutrašnjoj situaciji u EU. Dakle, to je čitav niz reformi koji se mora donijeti da bi se naš ekonomski, politički, pravni i pravosudni sistem prilagodio. To su ključni izazovi. Jednom broju ličnosti ne odgovara EU i oni bi najviše željeli da mi budemo izolovani i izdvojeni jer je u takvim uslovima najlakše manipulisati ljudima i ostajati na vlasti.”

EWB: Pomenuli ste reforme. Reklo bi se da je britansko-njemački plan otkočio mnoge procese u BiH. Koja je sadržina tih reformi?

“Objektivno govoreći, Evropska unija je napravila ogroman iskorak kada je u pitanju pristupanje BiH. U čemu se taj iskorak ogleda? Svih ovih godina, od kada smo potpisali SSP mi smo se bavili unutrašnjom organizacijom Bosne i Hercegovine. To znači da je bilo pokušaja promijene Ustava, bilo je pokušaja da se stvari malo drugačije posmatraju sa stanovišta unutrašnje organizacije, bilo je pokušaja da BiH ima jednog predsjednika. Naravno, sve ovo nije bilo realno i zbog toga nije ni bilo saglasnosti. Deset godina smo potrošili na unutrašnje sukobe i stvari za koje se od početka znalo da se neće moći dogovoriti. Evropa je toga postala svjesna i nakon toga je rekla, prije svega zahvaljujući britansko-nemačkoj inicijativi: „U redu, ostavite Ustav po strani. To su stvari oko kojih kod vas još dugo neće biti saglasnosti. Nećemo više time da se bavimo. To više nije uslov napredovanja BiH ka EU. Uslov su ekonomske reforme, a to su stvari oko kojih treba da imate zajednički interes.”

“Nakon što smo potpisali pomenutu izjavu, sa evropskim institucijama, sa MMF-om, sa Svetskom bankom, dogovoren je program ekonomskih reformi koji je usvojen u ljeto prošle godine i koji je počeo da se praktično provodi. To je bio uslov da bismo mi podnijeli kredibilnu aplikaciju za članstvo i dobili status kandidata. To je suština kojom se sada bavimo. Oko 70% tih zakona je već promjenjeno, a jedan od glavnih je bio Zakon o radu. Reforme se sprovode u različitim oblastima, kao što su penziono osiguranje i čitav niz drugih. Ono što je važno jeste to da o tome postoji saglasnost, da je program usvojen, da se na tome radi i da su to stvari kojima se BiH sada suštinski bavi.”

EWB: Činjenica je da je zakonodavstvo Republike Srpske bolje usaglašeno sa pravnim tekovinama EU od zakonodavstva Federacije BiH, kao i od zakonodavstva na državnom nivou. Da li je moguće pozitivno „prelivanje“ ovog trenda sa jednog na drugi entitet?

“Moram istaći da je to posljedica jednostavnosti ustrojstva Republike Srpske. Dakle, Republika Srpska ima jednostavnu strukturu: ima Vladu, Skupštinu, Predsjednika i donošenje odluka je puno jednostavnije. Tu se pokazuje da Republika Srpska nije pravni problem funkcionisanja BiH, već su to daleko više odnosi u Federaciji. To se ranije nije vidjelo iz razloga postojanja političke pretpostavke u kojoj se Republika Srpska vidjela kao problem. Pokazalo se suprotno, a to je da su unutrašnji odnosi problem. Čak i sada u toku priprema imamo veliku bitku sa partenirma u Federaciji kako izgleda mehanizam koordinacije. Vrlo je jednostavno riješen problem koordinacije različitih nivoa vlasti kada su u pitanju entiteti i Bosna i Hercegovina, ali daleko je komplikovanije kada su u pitanju kantoni i Federacija BiH. Dakle, to je sve posljedica unutrašnjih relacija. Ja mislim da se i to može prevazići, ako su ključne ličnosti istinski posvećene Evropi. Ukoliko s jedne strane pričaju, a sa druge strane nisu tome oprijedeljeni, onda će se uvijek naći neko opravdanje.”

EWB: Čini se da je pogled na Sarajevo iz Banja Luke drugačiji od pogleda na Sarajevo iz Brisela. Kako vi kao član Predsjedništva možete da utječete na taj dijalog i razumijevanje?

“Moje je da pokušam da izgradim neku vrstu boljih odnosa unutar i da širim neku vrstu povjerenja, maksimalno koliko sam u stanju da to činim. Preduslov za funkcionisanje BiH je jačanje povjerenja, da bude manje sukoba. Mislim da je Predsjedništvo u tom smislu u posljednje vrijeme napravilo ozbiljan iskorak što se pokazuje u tome da Predsjedništvo u posljednjih godinu dana, koliko već funkcioniše, nije problem. Članovi Predsjedništva ne proizvode sukobe i ne proizvode svađe. Mislim da su to neke pretpostavke za stvaranje većeg povjerenja. Bez većeg povjerenja od nas neće ništa ozbiljno biti. Također, jačanje povjerenja jeste preduslov za smirivanje prilika u BiH.”

EWB: Javnost slabo razumije razloge za održavanje referenduma u Republici Srpskoj i svako ih tumači na svoj način, naročito vlasti u regionu. Koji je vaš stav po tom pitanju?

“Ja smatram da Republika Srpska ima prava na referndum, to je prva i jako bitna stvar. Druga stvar, smatram da pravosuđe u BiH nije dobro, da je bilo pod ogromnim političkim uticajem i da je objektivno taj uticaj bio izražen od strane međunarodnih predstavnika. Mislim da je pravosuđe bilo mehanizam političkog dijelovanja međunarodnih predstavnika u BiH i da se to nije nimalo pokazalo dobrim. Ali, nisam za to da se referndum ovog trenutka organizuje. Ne mislim da će referendum proizvesti rešenje. Mi znamo rezultate referenduma. Ako se on desi, preko 90% građana Republike Srpske će reći da ne prihvata nametnute odluke visokih predstavnika, to je pitanje, a posebno ne odluku o formiranju suda i tužilaštva. Moje ključno pitanje je: Šta se dešava dan poslije? Pošto vlast nije rekla šta slijedi nakon toga, zbog toga što nema nikakav koncept i viziju koji su sledeći koraci, ja ne mogu biti onaj koji će promovisati referendum.”

EWB: Na kraju, molimo Vas da nam prokomentarišete ulogu EU u BiH, kao i da nam kažete gdje bi još EU mogla da pomogne. Također, koliko susjedi pomažu BiH na njenom evropskom putu?

“Kada govorimo u ulozi EU, ona je do sada bila previše načelna i formalna. Nije bila suštinska. Čini mi se da britansko-njemačkom inicijativom EU počinje da suštinski preuzima ozbiljniju ulogu u BiH. Do sada je to više bilo na strani kancelarije OHR, koja je predstavljala kompromis u pojedinim fazama politike Sjedinjenih Američkih Država, Rusije, pa i same Evropske unije. Nakon ove inicijative EU preuzima ozbiljniji politički utjecaj. Ja mislim da je to, prije svega, zbog njenih političkih interesa. U uslovima tako velike krize u Libiji, zbog priliva migranata iz Srije, priliva migranata iz Ukrajine, Evropskoj uniji sigurno nije potreban nestabilan Balkan. Mislim da je do svega došlo zbog geopolitike.

Da bi EU bila bliža građanima mislim da je izuzetno značajno da pored ovih reformskih stvari, pored tih stvari od kojih ljudi ne vide konkretnu korist, mislim da treba da dođe do jačanja konkretnih projekata. Bilo bi izuzetno značajno da jedan-dva vizuelna projekta koja bi EU na neki način finansirala na ovom prostoru koja bi pokazala da se vrijedi boriti za Evropsku uniju. Mislim da je program poznat kao Connectivity, infrastrukturni projekat regiona, presudan u tom smislu. On ne smije ostati načelan, on mora biti konkretan i moraju se vrlo brzo vidjeti neki konkretni efekti i pozitivni pristup. Bez toga, mislim da će sve biti negativno. Dakle, Evropa mora sada ući, pored ove veoma dobre političke faze, realnog pristupa Bosni i Hercegovini, bez otvaranja tema oko kojih BiH ne može postići saglasnost, mora ići na ovu konkretizaciju kako bi to bilo vidljivo običnom čovjeku.

Što se tiče susjeda, ranije se mislilo da je Hrvatska zauzela jedna korektan stav koji je bio u tome da Bosna i Hercegovina treba sama da odlučuje, mislim da je u posljednje vrijeme taj pozitivan snažan pristup iz Srbije. Srbija je rekla jednu rečenicu koja je jednostavna, ali suštinska – Volimo Republiku Srpsku, uvažavamo teritorijalnu celovitost BiH i ništa nećemo raditi da je ugrozimo. Mislim da je to jako fer, jako pošten pristup, i mislim da ako i jedni i drugi to budu zaista radili, a stičem utisak da hoće, onda je to za Bosnu i Hercegovinu izuzetno korisno, odgovorio je Mladeni Ivanić u intervju za European Western Balkans.