Kako žive građani jedne od najsiromašnijih općina u BiH

Vijesti 16. feb 201618:49 > 19:30
N1

Pažnju javnosti posljednjih dana privukao je načelnik općine Glamoč Radovan Marković i to izjavom da se u ovoj općini ne trebaju graditi kuće jer u njima nema ko živjeti, odnosno da građani napuštaju ovo mjesto iz dana u dan. Ekipa N1 je danas posjetili ovu općinu, koja je jedna od najsiromašnijih u našoj zemlji.

Puste ulice, u ratu oštećene i devastirane kuće, prazno dječije igralište, nezaobilazna je slika u Glamoču, gradu od blizu 4.000 stanovnika. Dvadesetsedmogodišnja Amila sa troje djece i mužem u ovom gradu živi četiri godine. U stanu bez struje. Posla nema, živi se kaže teško.

“Imam stolnu lampu, TV i frižider. To sam pribavila od kume, ona mi je dala, pa sa njom plaćam i sad treba da račun platim za struju od 70 KM, ali nemam odakle. Porodiljno mi nije leglo već dva mjeseca. Čovjek što ode i zaradi, da imam za djece, za potrebe u kući. Sastavljam kraj s krajem i to je to”, kaže Amila Durmišević.

Već dvije godine korisnica je narodne kuhinje, bez ove pomoći život bi joj kaže bio nezamisliv.

“Idem redovno u ovu kuhinju, tako da imamo u toku sedmice za preživjeti”.

Sličnu sudbinu dijeli joši 90 ljudi koji svakodnevno dolaze po obrok. Osim u hrani, narodna kuhinja korisnicima pruža i druge vidove pomoći.

“Higijena, higijenske potrepštine svih vrsta, podjela obuće, podjela namještaja, ogrijeva. Imamo psiho-socijalne podrške, razne radionice za naše korisnike. Jedna od njih jeste i da imamo žene pletilje”, ističe Blaženko Soldat, koordinator kuhinje.

Isti broj osoba pomoć prima od centra za socijalni rad.

“Radi se uglavnom o staračkoj populaciji, iznad 65 godina. Privreda je nerazvijena, omladina je nezaposlena, a imamo dosta samohranih majki”, tvrdi Budimir Ždero, v.d direktor Centra za socijalni rad.

Privreda se u ovom gradu svela na nekoliko pilana i trgovačko-ugostiteljskih objekata. Grad sa ogromnim prirodnim bogatstvima polako – umire.

“Pored 33.000 hektara visoke šume i 50.000 hektara ukupno pod šumom sa šumskim zemljištem ovdje bi trebalo da se živi kao u Kuvajtu. Imamo Glamočko polje koje je u redu kraških polja, zajedno sa druga dva polja Duvanjskim i Livanjskim, trebalo bi da čini ovaj kanton najbogatijim u BiH a on je najsiromašniji kanton u BiH”, navodi Radovan Marković, načelnik Općine Glamoč.

Na ulicama Glamoča mogu se sresti samo osobe starije životne dobi. Skromnu nadu o boljem životu u Glamoču ravnomjerno dijele i Hrvati i Bošnjaci i Srbi, koji uprkos teškom životu žive složno brinući iste brige, kako preživjeti.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.