Nakon samoubistva 14-godišnjeg dječaka Mahira Rakovca u Sarajevu nakon zlostavljanja u školi, sve je više zahtjeva za pooštravanje zakona prema maloljetnim prestupnicima i sve je više svjedočanstava o strašnim iskustvima kroz koje su prolazila djeca, ali o tome nisu govorila.
U temi jutra Novog dana gost je bio dugogodišnji inspektor za maloljetničku delikvenciju MUP-a KS Mićo Letić, stručnjak za maloljetničko prestupništvo.
Tužilaštvo KS danas će se oglasiti nakon gotovo tri mjeseca istrage u vezi sa tragičnom smrti dječaka Mahira Rakovca, a o tome šta očekuje nakon rezultata istrage je rekao: “Očekujem da će jedna institucija izaći s činjenicama na stručan način i nepristrasno i da će danas te činjenice iznijeti u javnost koja željno iščekuje da vidi šta je to prouzrokovalo da mali Mahir izvrši suicid – koji su to razlozi, ko je odgovoran, da li će biti pokrenuti krivični postupak za nekoga pojedinačno ili instituciju ili pravno lice. Bilo bi porazno da se završi na tužilačkoj odluci, da završi na sudu i da ništa ne bude dokazano. S obzirom na dosadašnja medijska istupanja glavne kantonalne tužiteljice Dalide Burzić, prikupljeni su dobri materijalni dokazi. Prikupljeno je dosta informacija koje bi trebale u čitavom slučaju da na svjetlo izbaci ono što je dovelo da Mahir počini to što je učinio“.
Ovaj slučaj je potresao bosanskohercegovačku i širu javnost, pokrenuo lavinu emocija i nanovo aktuelizovao temu maloljetničkog nasilja koje je više puta dosad odnijelo mlade živote, a učinkovita sistemska borba je izostala. Na pitanje šta učiniti da se ovakvi slučajevi ne ponavljaju je odgovorio: “Svaki dan se događaju ovakvi i slični slučajevi u BiH i svi smo svjedoci nemilih događaja – od ubistva djevojke u Olovu, što je bio jedan svirep zločin, pa do slučaja maloljetničkog nasilja. Mislim da plaćamo cijenu iz ranijih perioda. Izostalo je preveniranje, sistem je zakazao na svim nivoima i imamo pogubne posljedice zbog neadekvatne resocijalizacije i maloljetnika i odraslih, dolazi do recividizma. Maloljetnici postaju punoljetni i kada izostane resocijalizacija, oni nastave činiti krivična djela i postaju veoma surovi, bezosjećajni i upotrebljavaju sva oružja u izvršenju krivičnog djela“.
Na pitanje da li je zakon adekvatan je kazao: “Mislim da je Zakon o zaštiti i postupanju sa maloljetnicima donešen i urađen na jedan brz način. Veoma malo javnosti i institucija je bilo uključeno u donošenje i pravljenje tog zakona. Nisu sve struke donijele svoje mišljenje i zakon je trebao biti jedinstven na nivou čitave BiH, međutim više od dvije trećine u Parlamentu BiH je diglo ruku da ne žele jedinstven zakon na nivou cijele BiH, tako da imamo jedno šarenilo na provedbi tog zakona. Tako ćete, na primjer, u RS za neko krivično djelo dobiti godinu dana zatvora, u Federaciji pet, a u Distriktu Brčko samo uslov“.
O tome kako prepoznati nasilnika je rekao kako socio-ekonomski ambijent BiH utiče na pojavu nasilništva. “Nedovoljno zrela osoba ne može prepoznati da je neka radnja može odvesti u vode kriminala i nasilništva. Rijetko ko spominje huliganstvo, i to je problem. Mi smo postali suviše tolerantni na te pojave. Šta treba da se desi da bismo reagovali, da li trebaju da padaju mrtve glave? Okretanje glave od nasilnika neće riješiti probleme nego se nasilništvu treba oduprijeti i da se u školama uvede, pored pedagoga, i psiholog i da svi rade kao tim“.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
