Koridor 5C preko Prenja: Stavovi "Za" i "Protiv"

Vijesti 12. mar 201615:38 > 19:14
N1

Utvrđena trasa Koridora 5C kroz planinu Prenj kraća je od prvobitne za 18 kilometara. Radi se o jednom od najvećih i najzahtjevnijih poduhvata na Koridoru, a iz Vlade i Autocesta Federacije kažu - nova trasa donosi uštede od čak 300 miliona eura.

Iznad doline rijeke Bijela, nova trasa Koridora 5C predviđa da autoput ide dolinom ove rijeke i tačno na ovom mjestu ulazi u Prenj, gdje bi sa više od deset kilometara tunela spajalo Konjic sa Mostarom.

Međutim, koliko je ova računica realna, te da li ona sa sobom nosi dugoročne posljedice? Trenutno donosi samo oprečne stavove.

“Bez dublje i temeljitije analize može se uvijek naći razloga za i za protiv, ali u svakom slučaju ta potencijalna ušteda od preko 300 miliona eura daje pozornost da se to temeljitije ispita”, kaže Pavo Boban iz ministarstva prometa i komunikacija FBiH.

“Konačna odluka treba daleko više analiza da se krene u Prenj, sa takvom dužinom tunela ne znam na šta ćemo naići, takve dužine su vrlo zahtjevne i vrlo je teško procijeniti stvarni iznos sredstava”, stav je Osmana Lidnova sa Fakulteta za saobraćaj i komunikacije.

Planina Prenj nadvojbeno je jedna od najljepših prirodnih bogatstava ovog dijela Evrope. Obiluje brojnim endemskim vrstama, bioraznolikošću, geomorfološkim i hidrološkim fenomenima.

Iz Udruženja Zeleni-Neretva iz Konjica kažu da je rizik graditi, a očuvati tako uređen sistem. Međutim, ekološki aspekt do izrade okolinske studije ostavljaju po strani, te se osvrću na ekonomske posljedice. Kažu, izgradnja ove trase po modelu javno-privatnog partnerstva za ovaj dio zemlje gdje nije veliki promet, je rizik koji bi išao preko džepova građana.

Bojazan da će se za neprometnu trasu teško naći investitori, te da će, i ako se nađu, oni u ovim brdima isključivo tražiti profit, iznosi i profesor Lindov.

Prioritetne trase najbolje je odrediti prema prosječnom godišnjem dnevnom saobraćaju, smatra struka. Projekti izgradnje novih 107 kilometra autoputa nedavno su prezentovani kineskim investitorima, upravo kroz model koncesije projektuj-finasiraj-izgradi-vrati naručiocu.

Radi se o nama nepoznatom modelu, budući su u dosadašnjim projektima na autoputu troškove izgradnje uglavnom finansirali krediti kod međunarodnih finansijskih institucija.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.