Danas se u cijelom svijetu obilježava Međunarodni dan borbe protiv mina. Bosna i Hercegovina spada u red zemalja sa najvećim stepenom zagađenja minama, ali i broju stradalih u regionu.

U Bosni i Hercegovini je od kraja rata smrtno stradalo 606 osoba. Na terenu, u pokušajima da bh. tlo očiste od mina stradalo je 120 deminera, od kojih je 47 izgubilo život. Trenutni podaci govore da je više od pola miliona stanovnika i dalje ugroženo od mina.

Sa brda Žuč, gdje se vrše aktivnosti deminiranja terena, izvještavala je Aida Hadžimusić koja se javila u Novi dan.

Veličina sumnjivo opasne površine iznosi 1.145 km, ili 2,3 procenta teritorije BiH, na kojim se pretpostavlja da se nalazi oko 84 hiljade mina. Godišnje se uspije očistiti između 10 i 12 km površina.

O tome da li će BiH biti potpuno očišćena od mina do 2024. godine Hadžimusić je razgovarala sa direktorom Federalne civilne zaštite Fahrudinom Solakom.

“Kampanja da se do 2019. teritorij BiH očisti od mina nije realna, a godina 2025. je realnija, mada će svakako procjenu uraditi komisija koja će i napraviti strategiju za deminiranje“, kazao je Solak.

Procjenjuje se da, kada bi se ukupna površina zagađenosti minama na teritoriji BiH smjestila na jednu površinu, ta bi površina iznosila veličinu grada Mostara.

Na pitanje koje stanovništvo je najviše potencijalno ugroženo minama, Solak je rekao: “Sve teritorije su potencijalno opasne. To su teritorije gdje su bile linije razgraničenja – dio rijeke Spreče, minama je zagađen dio od Maglaja prema Doboju, srednja Bosna, oko Bihaća – odnosno svi imaju svoj dio koji je strašno puno zagađen minama“.

Solak je dodao i kako se nakon poplava u Maglaju pojavilo oko 100 kvadratnih kilometara sumnjive površine.

Na pitanje kako se dešavaju deminerske nesreće, Solak je odgovorio: “Nisam siguran da li je to nepažnja, ili nešto drugo, ali uporno pokušavamo skrenuti pažnju obukama da se deminer mora ponašati krajnje ozbiljno i po procedurama”.

O vijeku mine i da li starije mine mogu ugroziti stanovništvo je rekao: “Vidimo da su i 20 godina nakon rata mine naoružane i opasne, ali mi vadimo mine i razni NUNS iz Drugog svjetskog rata, a nailazimo i na one iz Prvog svjetskog rata“.

Deminer Hamdo Velić je rekao da kada uđete u taj posao, teško je izaći. “Ne razmišljam previše, kad bih previše razmišljao ne bih se ni bavio ovim poslom. Na kraju postane obična rutina“, komentarisao je Velić.

O vrstama operacija je rekao: “Ima različitih operacije – tehničko izviđanje i operacija čišćenja. MAC određuje koja se operacija vrši. Najrizičnija operacije je tamo gdje se radi čišćenje”.

Adnan Adžamija, deminer, je rekao kako nije imao izbora šta drugo da radi. “Doživljavam ga kao svaki drugi posao. Edukacija za deminera traje oko godinu dana”, rekao je Adžamija.

Na terenima su prisutni i dronovi koji deminerima pomažu da snime nepristupačan teren kako bi se ispitao.

Velić je rekao da tokom operacije učestvuje osam deminera, jedan medicinar i vođa tima.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.