Svako od nas se u toku dana suoči sa stresom, zabrinutošću ili anksioznošću. Ova stanja nisu ista, a stručnjaci koji se bave ovom oblašću su tačno objasnili u čemu se zapravo razlikuju i kako djeluju.

Šta je zabrinutost?

Zabrinutost je stanje u kojem se naše misli vežu za negativne emocije, nesigurne ishode ili razmišljanja da bi nešto moglo da pođe po zlu.

“Zabrinutost predstavlja ponavljajuće, opsesivne misli i dio su kognitivne anksioznosti“, rekla je Melania Greenberg, klinički psiholog, dodajući da zabrinutost deluje samo na um, ali ne i na telo.

Kako funkcioniše?

 Zabrinutost ima važnu ulogu u našim životima, jer kada razmišljamo o neprijatnim situacijama, mi zapravo stimulišemo mozak. Ovo stanje omogućava pronalaženje rješenja i pokretanje akcija koje će voditi ka tim rješenjima. To su pozitivne stvari.

“Briga je način na koji mozak rješava probleme kako biste bili sigurni. Tek kada zapnete razmišljajući o problemu, briga prestaje da bude funkcionalna“, objasnila je psihijatar, dr Luana Marques sa Harvarda.

Šta je stres?

Stres je fiziološki odgovor na spoljne nadražaje. Da bi ciklus stresa započeo, mora da postoji okidač ili stresor.

“Stres definišemo kao odgovor na promjene u okruženju ili sile koje premašuju individualne mogućnosti”. istakla je dr Greenberg.

Kako funkcioniše?

“Još od prahistorijskog doba stres je bio prirodni odgovor na prijetnju. Danas taj mehanizam pokreće bihevioralni odgovor i uključuje limbički sistem i otpušta adrenalin i kortizol koji aktiviraju mozak i tijelo da bi se nosili sa prijetnjom”, rekla je doktorica.

Simptomi stresa uključuju ubrzan rad srca, znojne dlanove i plitko disanje. Iako se u početku stres može činiti, na neki način, prijatnim, to je zbog adrenalina i kortizola koji preplavljuju tijelo.

“Možda ste iskusili benefite stresa dok ste se probijali kroz gradsku gužvu da biste stigli na sastanak ili ste uspješno obavili neki zadatak u posljednjem trenutku. To se zove akutni stres i kad se situacija smiri, hormoni stresa opadaju” objasnila je dr Marques.

Hronični stres s druge strane nastaje kad je tijelo stalno izloženo spoljnim nadražajima, odnosno kad se situacija ne smiruje. On je povezan s nizom zdravstvenih tegoba od pada imuniteta do problema sa probavom i povećanim rizikom od srčanih bolesti.  

Šta je anksioznost?

Ako su zabrinutost i stres simptomi, onda je anksioznost kulminacija.

“Anksioznost se sastoji od kognitivnog elementa – brige i fiziološkog odgovora – stresa.To znači da anksioznost osjećamo i psihički i fizički. Ponekad, ako imate previše briga i pod velikim ste stresom, možete iskusiti i anksioznost” rekla dr Marques.

Kako funkcioniše?

Stres je prirodni odgovor na opasnost a anksioznost je isto to, samo što u tom slučaju ne postoji opasnost.

“Anksioznost je u neku ruku odgovor na lažnu uzbunu”. rekla je dr Marques, opisujući to kao rast adrenalina i spremnost na borbu kada vas niko ne napada.

Postoji razlika između anksioznosti koja može da bude dio svakodnevice i anksioznog poremećaja. Poremećaj je ozbiljno medicinsko stanje koje uključuje stres i zabrinutost.  

Prema mišljenju ovih stručnjaka zabrinutost se odvija samo unutar uma, stres djeluje na tijelo, dok anksioznost djeluje i na um i na tijelo.

U malim dozama sve tri komponente mogu da djeluju pozitivno na naše živote. Istraživanja pokazuju da većina ljudi preterano brine, pod stresom su ili su anksiozni.

Dr Marques ističe da postoji nekoliko jednostavnih načina kako da se nosite sa simptomima, a to su redovan san, redovna ishrana, kvalitetni obroci i fizička aktivnost.  

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad