Jovanović: Zauvijek treba uništiti onu politiku ludila i zla

Jovanović: Zauvijek treba uništiti onu politiku ludila i zla Izvor: Čedomir Jovanović

Godišnjica otmice i svirepog ubistva bošnjačkih civila u Štrpcima predstavlja bolnu opomenu i snažnu poruku da se sa zločinačkim politikama moramo suočiti svom snagom, kako se ne bi ponovila razaranja i patnje koje su građani naše i ostalih država zahvaćenih ratom preživjeli, navodi lider Liberalnodemokratske stranke Čedomir Jovanović.

U Prijepolju i Beogradu danas će prigodnim skupovima i mirovnim akcijama biti obilježene 24 godine od zločina u Štrpcima, kada je iz voza 671 na pruzi Beograd - Bar oteto i ubijeno 20 putnika, većinom Bošnjaka.

"Svi zajedno, još uvek nosimo teret ratne prošlosti koja sprečava društvo da konačno raskrsti sa poraznom politikom i smogne snagu da žrtvama pruži mir i dostojanstven život, ali i najiskrenije zatraži oprost. Zauvijek treba uništiti onu politiku ludila i zla koja je od jedne divne zemlje napravila nesreću u čijim ostacima i danas tumaramo. Vrijeme ništa neće izliječiti, nego pamet, čist obraz i poštovanje onog što je ljudsko u nama", naveo je Jovanović.

Žene u crnom, Fond za humanitarno pravo i Inicijativa mladih za ljudska prava, organizuju mirovnu akciju u crnini i ćutanju, ispred glavnog ulaza u beogradsku željezničku stanicu. U Prijepolju će predsjednik općine Dragoljub Zindović primiti članove porodica žrtva, a zatim će na spomen-obilježje posvećeno otetim i ubijenim putnicima biti položeno cvijeće i odana počast.

"Ljudi koji vode zemlju moraju sa nje skinuti grijeh i sramotu koju niko nije uspio da skine. A bit će im lakše nego nekima prije njih zbog toga što su i sami u velikoj mjeri odgovorni za svu nesreću koja nas je u prošlosti zadesila - najmanje toliko duguju porodicama koje se danas sjećaju onih kojih više nema i nama koji živimo zajedno sa njima, da bi tu bol umanjili", naveo je Jovanović.

Na današnji dan, 27. februara 1993. godine, iz voza broj 671 na pruzi Beograd – Bar, u stanici Štrpci u općini Rudo (BiH), pripadnici vojne formacije „Osvetnici“, koja je djelovala u sastavu tadašnje Višegradske brigade Vojske Republike Srpske, a pod komandom haškog osuđenika Milana Lukića, izveli su 20 putnika, većinom bošnjačke nacionalnosti, zatim ih odveli u selo Prelovo (općina Višegrad), gdje su ih mučili, a potom ubili.

"Moramo smoći snage da još jednom uverimo svijet oko sebe da je Srbija spremna, više nego ikad, da krene napred, putevima stabilne saradnje sa regionom i najbliže moguće kohezije sa Evropom. Nužno je izgraditi iskrene mostove prijateljstva, razumijevanja, saradnje, i što je najvažnije - mira. U jeku političke nestabilnosti, u trenutku kada kao društvo i generacija stojimo na raskrsnici životnih i političkih odluka, ne smijemo zaboraviti žrtve zločina u Štrpcima, kao što ne smijemo ni relativizovati bilo čiju patnju i bol vodeći se dnevnopolitičkim prepucavanjima i ogromnim međusobnim nerazumevanjem", stoji u saopćenju Jovanovića.

Za zločin u Štrpcima 2002. godine pravosnažno je na 15 godina zatvora osuđen Nebojša Ranisavljević pred Višim sudom u Bijelom Polju (Crna Gora). 

"Tražimo odgovornost kako neposrednih izvršilaca zločina, tako i nalogodavaca. Moraju odgovarati za zlo koje su učinili, ali ne samo da bi pravda bila zadovoljena, nego da bismo dali primer svima da se politika ludila i zla ne smije nikada ponoviti. U moru obaveza ne smijemo izostaviti onu najbitniju - obavezu da kao društvo iskoračimo napred, zajedno sa susjedima i Evropom, i odlučno trasiramo put ka sigurnijoj budućnosti za generacije koje dolaze", stoji na kraju saopćenja.

Saradnjom tužilaštava za ratne zločine Srbije i Bosne i Hercegovine, 5. decembra 2014. godine srbijanska policija je uhapsila pet osoba zbog sumnje da su počinili ratni zločin u Štrpcima. Na području Bosne i Hercegovine uhapšeno je deset osumnjičenih. U Srbiji, među uhapšenima za ratni zločin u Štrpcima, nalazi se i Gojko Lukić (1956), brat haškog osuđenika Milana Lukića.

Za zločin u Štrpcima pred sudom Bosne i Hercegovine u toku je suđenje desetorici optuženih, među kojima su Luka Dragičević, komandant Višegradske brigade, i Boban Inđić, komandant Interventne čete u Višegradskoj brigadi.

U Srbiji, suđenje za slučaj otmice i ubistva u Štrpcima još nije počelo, a članovi porodica žrtava nisu dobili status civilnih žrtava rata.

Kako se navodi u optužnici, od 20 otetih, 18 je bilo bošnjačke nacionalnosti, uglavnom s područja Sandžaka, državljana tadašnje SR Jugoslavije, odnosno Srbije i Crne Gore, jedna osoba je bila hrvatske nacionalnosti i jedna osoba arapskog porijekla.

Bivši srbijanski tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević je, nakon hapšenja osumnjičenih, tada ocjenio da je zločin u Štrpcima „zataškavani državni zločin za koji je istraga 20 godina tapkala u mjestu“.

"Mi smo zapazili praktično zataškavanje. I zataškavanje i uklanjanje tragova zločina. I zbog toga, zbog svega što smo zapazili, i zbog toga što smo videli da to čini država, to se može nazvati i državnim zločinom. Mi ćemo u našoj istrazi pokušati da dođemo do viših nivoa, pomagača, podstrekača, i uopšte, svih modaliteta saučesništva. Međutim, sada smo otkrili neposredne izvršioce i na neki način mislim da je i to uspeh”, rekao je tada Vukčević za beogradske medije.

Žrtve zločina u Štrpcima su: Halil Zupčević (1944), Senad Đečević (1975), Esad Kapetanović (1954), Iljaz Ličina (1947), Fehim Bakija (1950), Rifat Husović (1958), Ismet Babačić (1963), Šećo Softić (1945), Adem Alomerović (1935), Rasim Ćorić (1953), Fikret Memović (1939), Fevzija Zeković (1939), Džafer Topuzović (1938), Muhedin Hanić (1966), Safet Preljević (1971), Nijazim Kajević (1963), Zvjezdan Zuličić (1960), Jusuf Rastoder (1938), Tomo Buzov (1940) i NN lice.

Najstarija žrtva imala je 59, a najmlađa 17 godina. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci četiri žrtve. Tijelo Halila Zupčevića pronađeno je krajem 2009. godine u selu Sjedača na obali jezera Perućac (rijeka Drina), a posmrtni ostaci Rasima Ćorića, Jusufa Rastodera i Ilijaza Ličine nađeni su u istom jezeru 2010. godine.

U Prijepolju, općini iz koje je bila većina žrtava otmice, pored starog mosta na Limu, 2009. godine otkriveno je spomen-obilježje žrtvama iz stanice Štrpci. Na bijelom mermernom kamenu u obliku tradicionalnog muslimanskog nadgrobnog spomenika nišana ispisana je poruka: "Ko u ovoj zemlji zaboravi 27. februar 1993. i stanicu Štrpci odustao je od budućnosti".

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.

Komentara 11

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Posljednji komentari

Tnok

Čitam komentare i jednostavno ne mogu da vjerujem koliko su ljudi ograničeni i nesposobni da stvari sagledaju sa svih strana. Pa ovaj Čeda kojeg toliko hvalite je sarađivao sa zločincima koji su činili ova zlodjela. Malo se raspitajte ko su ljudi i službe koji su mu pomogli u svrgavanju Miloševića. A kada to otkrijete, onda iskopajte gdje su bili i šta su radili 90-ih. Nemojte da volite nekoga samo zato što govori sve najgore o Srbima, svi narodi su dobri samo mali dio ljudi baca ljagu na većinu.

0 4

Tnok

jaro, je li sarađivao sa legijom u svrgavanju Miloševića? Jesu li jedinice kojima je komandovao taj legija činile zločine zbog kojih on sad kuka?

0 0

Ejjjjj jarooo

Menjaš ti momački bez argumenata.

0 1

* Sva polja su obavezna