Borovac: 19.000 bh. građana ima status izbjeglica u regionu

Borovac: 19.000 bh. građana ima status izbjeglica u regionu Izvor: N1

Gošća Novog dana bila je Semiha Borovac, ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Bosna i Hercegovina je nakon dvije decenije dobila Politiku saradnje sa bosanskohercegovačkim iseljeništvom. Danas potpisuju Memorandum o razumijevanju sa ambasadoricom Švicarske o realizaciji projekta Dijaspora za razvoj.

"Potpisujemo memorandum koji predstavlja ove politike o iseljeništvu. To je garant da će politika u BiH u saradnji sa iseljeništvom moći da profukncioniše i to govori o saradnji države BiH sa njenom dijasporom. U ovom memorandumu će se izraditi državna strategija koja će konkretizirati tu saradnju. Nastaviće se saradnja na jačanju lokalnih zajednica, iskoristićemo sredstva u iznosu oko 10 miliona maraka da mapiramo iseljenike iz deset zemalja svijeta", istakla je Borovac.

Veliki pomak učinjen je i na planu povratka. Prošle godine jedna od glavnih vijesti iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice bila je najava da će do kraja 2017. godine biti izgrađeno 1.600 kuća za izbjegle i raseljene osobe.

"To je najveći projekat koji vodimo u oblasti izbjeglih i raseljenih osoba. Projekat predviđa izgradnju velikog broja objekata i prošle godine smo uspjeli izgraditi više od 150 kuća, u ovoj 950, a početkom 2018. planiramo još 800 objekata. Projekat se proširuje dodatno sa sredstvima donatora na 1900 stambenih jedinica. Donatori su prepoznali potrebe održivosti tog projekat i njihova i naša želja je da te jedinice ne ostanu prazne. Zbog toga naredni koraci jesu održivost tog projekta a to je da se obezbijedi infrastruktura, elektrifikacija, vodovod a posebno i zaposlenje onih koji su se vratili u prijeratna mjesta boravka", kazala je Borovac u Novom danu.

Na pitanje koliko još porodica više od 20 godina traži smiraj u svom domu je odgovorila: "Ovo je težak i bolan proces. Prema podacima UNHCR-a, imamo manje od 19.000 naših građana koji imaju status izbjeglica u zemljama okruženja, a u BiH ih je 98.000 interno raseljenih osoba".

Pitali smo ministricu i da li je tačno da neki od korisnika kolektivnih centara ne razmišljaju o povratku u prijeratne domove o čemu je kazala da su kolektivni centri specifični po tom pitanju.

"U kolektivnim centrima se nalaze lica koja nisu imala prijeratne domove i treba im graditi nove stanove te sada radimo zgrade socijalnog stanovanja gdje će ova lica biti smještena. Očekujemo da se pitanja oko primjene ovog projekta okonča do 2018. godine. Veliki je broj tih lica, stalno pune kolektivne centre", rekla je.

Prema podacima UNHCR-a u svijetu je više od 50 miliona raseljenih osoba. U Bosni i Heregovini je zabilježeno milion povratnika, od čega polovinu čine takozvani manjinski povratnici. O tome kada možemo i da li uopšte možemo reći da će problem povratnika ikada biti riješen je istakla: "Mi smo obavezni na osnovu Aneksa 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma da rješavamo to pitanje i da im garantiramo da imaju mogućnost povratka. Bitno je preispitati status izbjeglih i raseljenih lica u BiH i vrijeme je da sravnimo podatke o broju raseljenih lica. 2005. godine je bila zadnja revizija, a 2000. je bila prva. 2000. je registrovano preko 500.000 interno raseljenih, a 2005. oko 180.000 i mislim da je ta cifra sada manja. Također, postoji i taj problem da je sve manji interes za povratak, jer se neki bolje osjećaju u novim mjestima gdje su se smirili".

O napadima na povratnike je navela: "Glavni problem jeste nedostatak političke volje da se ujednače zakoni kada su u pitanju povratnici. Negdje su i onemogućeni u ostvarivanjuu tih prava i uslovi koji se postavljaju u enitetima ne idu u prilog zaštiti ljudskih prava i naša naredna aktivnost jeste da se što više pažnje posveti povratnicima. Mi smo lider u regionu kada je u pitanju povratak imovinskih prava, tako da na tom planu možemo biti zadovoljni. Neki napadi nisu čak ni evidentirani, čak se i ne prijavljuju. Sve je to rezultiralo da smo u Vijeću ministara formirali Kolegij ministara iz različitih oblasti, na kojem ćemo se baviti tim pitanjima. Nekim povratnicima se osporava i upotreba vlastitog jezika, nema nacionalne grupe predmeta, i sve su to otežavajuće stvari koje odbijaju povratnike da ostanu u mjestu gdje su prije živjeli".

Borovac je za N1 govorila i o ljudskim pravima, kao i o tome šta moramo riješiti.

"Mjera demokratičnosti jedne zemlje jeste u poštivanju ljudskih prava. BiH je ili ratificirala ili donijela veliki broj konvencija i uz naš Ustav ima ih 16, ali ne možemo se pohvaliti da poštujemo sve konvencije. Svako pravo traži i finansijski aspekt, da država zaštiti određene kategorije, a ukoliko to ne postoji, onda sporo ide. Značajno bi bilo da se sve preporuke koje prate primjenu ovih konvencija međunarodnih tijela poštuju. Napravili smo pregled svih tih preporuka koje će obavezati institucije da izvrše te preporuke kroz akcioni plan. BiH će morati na putu ka EU da svaku vrstu diskrimnacije eliminiše a to je samo u korist kvalitete naših građana", komentarisala je ministrica.

Navela je i kako entitetske vlade dovoljno sarađuju kada je riječ o ovoj problematici, kao i da na toj saradnji mogu da im zavide mnoga ministarstva. "Privlači nas zajednički interes i mislim da smo najbolje pokazali kako to možemo da radimo", naglasila je.

Izvor: N1

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.

Komentara 0

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

* Sva polja su obavezna