KOLUMNA| Hrvatski paternalizam i kompleks više vrijednosti

KOLUMNA| Hrvatski paternalizam i kompleks više vrijednosti Izvor: N1/Reuters/Ranko Ćuković

Prvi program Hrvatske televizije u subotu 5. 8. 2017. reprizirao je emisiju iz Gruda u okviru serijala «Lijepom našom». Bilo je i drugih bh. mjesta unutar tog projekta. Dakle, HRT smatra ta mjesta u BiH ''Lijepom svojom''.

To se zbilo na dan obilježavanja 22. godišnjice akcije ''Oluja'' kojom je Vojska Republike Hrvatske pobijedila agresora iz Srbije i tzv. Republiku Srpsku Krajinu kao dijela ideje o ''Velikoj Srbiji''. Ni ta proslava nije mogla bez spominjanja Bosne i Hercegovine. Premijer Andrej Plenković je istakao da je HV na bihaćkom prostoru spriječila genocid sličan srebreničkom. Hrvatska vojska jeste značajno doprinijela da bihaćki kraj najzad odahne. Ali to je tek epizoda u političkim i vojnim odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine tokom rata.

Tačno je da su u bihaćkom kraju Armija Republike BiH i njen Peti korpus bili u nezavidnom položaju ljeta 1995. godine. Nije bilo mnogo lakše ni gotovo svo vrijeme agresije, jer je taj dio države uglavnom bio izolovan. Bio je okružen srpskim korpusima, HV-om i jedinicama tzv. Autonomne pokrajine Zapadne Bosne Fikreta Abdića. Ali Plenković nije spomenu da su dogovorno u okviru «Oluje» tri brigade Petog korpusa (prema svjedočenju komandanta, generala Atifa Dudakovića) ušle duboko u teritoriju Hrvatske i doprinijela nestanku ''RSK''. To je bio rezultat dogovora iz Splitske deklaracije koju su potpisali 22. 7. 1995. predsjednici hrvatske i bh. države Franjo Tuđman i Alija Izetbegović američkim posredovanjem.

NAPOMENA

Stavovi izneseni u tekstu odražavaju mišljenje autora teksta, a ne nužno i stavove N1

Hrvatski premijer nije ni ukazao koliki je doprinos Armije BiH i Petog korpusa pobjedi njegove države nad srpskim agresorom. Armija BiH je vezivala velike snage otuđene Jugoslovenske armije, paravojnih formacija i specijalnih jedinica iz Srbije i vojske samozvane Republike Srpske, i, spriječila njeno teritorijalno povezivanje sa samoproglašenom Republikom Srpskom Krajinom. U Zagrebu se svjesno zanemaruje da su jedinice Hrvatskog vijeća obrane po naredbi Tuđmana napustile Posavinu 1992. godine u sklopu njegovog dogovora sa srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem o podjeli BiH. Hrvatsko vijeće obrane je bilo pod komandom HV čije su postrojbe dejstvovale u BiH. HV(O) su podugo vodili rat protiv ARBiH i Bošnjaka. A da su hrvatske vojske i bh. armija od početka bile zajedno, ranije bi bila završena agresija na naše dvije države, s mnogo manje žrtava i sasvim drugačijim geopolitičkim ishodom. No, vratimo se u neprijatnu sadašnjost.

Nedavno je u Sarajevu održana zajednička sjednica Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine što je, dakako, dobra vijest. Plenković je kazao da za Hrvatsku, u bilateralnom smislu, važnije države od BiH nema. To je zdrav pristup bh. državi, kao i podrška njenoj cjelovitosti i evroatlantskim integracijama. Prvi čovjek Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić zadovoljan je što se razgovaralo o pedesetak tema, dogovorilo o nekoliko i najavilo rješavanja otvorenih pitanja.

Za Hrvatsku ne, ali za BiH je važno rješavanje otvorenih graničnih pitanja na moru i zapadnoj granici. Hrvatska sa nebrojenim otocima zateže oko dva školja. U igri je i Pelješki most i pitanje neškodljivog prolaza u unutrašnje morske vode BiH. U toj priči, kao i kad je riječ o školju, radi se o pravu BiH na pristup otvorenom moru. Trebalo bi što prije i riješiti pitanje bh. imovine u Hrvatskoj, kao i odlaganja nuklearnog otpada uz granicu BiH. Za BiH je strateški važno da u saradnji s Hrvatskom otvori drugi kanal snabdjevanja plinom, kako bi došao kraj ruskom monopolu.

Uspostava instituta zajedničkih sjednica vlada dviju država došla je nakon što se Hrvatska odrekla uspostavljanja paralelnih i specijalnih veza po entitetskoj liniji. Pauza od sedam godina između dvije sjednice izvršnih organa dviju država govori da taj potez bio manifestacione, a dosad ne i radne naravi. Ali je zato Zagreb uspostavio specijalne i paralelne veze sa hrvatskim političkim faktorom u BiH, tačnije sa HDZBiH. Sve političke posjete iz Hrvatske, bez obzira da li se radi o HDZ-u ili SDP-u, naglašavale su tu vezu. Odnos prema državnoj vlasti u BiH bio je formalistički, uz floskule o poštivanju bh. suvereniteta i integriteta i podrške ulasku susjedne zemlje u EU i NATO. U praksi, odnos prema BiH se vidi kao hrvatsko-hrvatsko pitanje.

Vidjećemo da li će Plenković donijeti praktičnu promjenu u odnosu prema BiH. I on je i ovoj prilici tražio izmjene bh. izbornog zakona po želji HDZBiH. To je nastavak uplitanja u unutrašnje odnose BiH. Hrvatski državnici i političari se pozivaju na odredbe ustava svoje zemlje koji ih obavezuje da skrbe nad Hrvatima ma gdje bili. Time je Hrvatska sama sebe ovlastila za upad u suverna prava bh. države, što je van pravne pameti, a politički je riječ o sebi datom ovlaštenju za intervenciju u susjednoj zemlji. Iz Sarajeva nikad nije upućen protest zbog takvog ustavno odnosa prema BiH.

Hrvatski izborni zakon omogućava još jednu pravno i politički nekorektnu opciju – pravo bh. Hrvata s dvojnim državljanstvo na pasivno i aktivno glasačko pravo u Hrvatskoj. Tako građani BiH sjede u hrvatskom Saboru (u ovom sazivu – Božo Ljubić, kao kandidat liste hrvatskog HDZ za dijasporu, Željko Glasnović, Ivan Šuker), a jedan od šefova bh. države Čović uredno učestvuju kao glasač u izborima u Hrvatskoj. S obzirom da je Čović (ne samo on, naravno) i hrvatski državljanin imamo i državljane susjedne zemlje u vrhu naše države. A Željana Zovko, negdašnja ambasadorica iliti veleposlanica BiH, sada je u Evropskom parlamentu, dakako, kao kandidat Hrvatske. Svašta.

Paternalizam iz Hrvatske ostvaruje se po dvije osnovne – kao samopodrazumijevajuće pokroviteljstvo nad ovdašnjim Hrvatima i kao države superiorne spram Bosne i Hercegovine. Vidno je i prisustvo sentimenta iz vremena tzv. Nezavisne države Hrvatske po kojem je, s početkom agresije na BiH, uspostavljena nelegalna «Hrvatska Republika Herceg-Bosna», kao i sad živući politički cilj.

U cijeloj toj ustavnoj i političkoj brizi za bh. Hrvate. Hrvatska ih i doslovno, kroz izborna prava, tretira kao dijasporu i etničku manjinu u BiH. Time ovdašnje Hrvate politički Zagreb diskvalifikuje kao konstitutivni narod u BiH (što oni jesu i i historijski i ustavno) i vodi ih kao etničku manjinu a istodobno insistira da konstitutivnost bh. Hrvata dobije još povoljniju zakonodavnu i političku poziciju. Baš svašta.

Plenkovićev nastup u Sarajevu odudara od odnosa predsjednice («svih Hrvata») Kolinde Grabar Kitarović. Ona oličava kompleks više vrijednosti koju je obuzeo Hrvatsku nakon što je ušla u NATO i EU i posebno se demonstrira prema susjedima, a bazirana je osnovnom pristupu BiH koji je definisao Franjo Tuđman. Riječ je o posmatranju BiH kroz velehrvatski interes kompatibilan s velikosrpskim (otud strateško partnerstvo Dragana Čovića i Milorada Dodika, koje Zagrebu ne smeta) i odbojnosti prema Bošnjacima i muslimanima. Predsjednica Republike Hrvatske u unutrašnjim i međunarodnim istupima sustavno a neosnovano tvrdi o Bosnu i Hercegovinu kao uporištu radikalnog islama i poligonu za terorizam i time opasanoj po EU i NATO. Tamošnji vajni državni i političari i velehrvatski napaljenici ne shvataju da bi se eventualnim odvajanjem Republike Srpske, Hrvatska našla u velikosrpskom graničnom zagrljaju.

Kolinda Grabar i drugi tamošnji zvaničnici, uslovljavaju podršku BiH za NATO i EU ispunjavanjem zahtjeva Čovićevom HDZ-u. Dnevnik 2 Hrvatske televizije slijedi taj rezon kao i stav predsjednice kad je riječ o navodnoj terorističkoj opasnosti iz BiH.

Otuda će odnosi između dviju država zavisti od toga da li će doći do konsenzusa u samoj Hrvatskoj da je dobrobit ukupne bh. države (a ne samo njene hrvatske komponente) strateška korist za Zagreb. Ta relacije zavisiće više od toga da li će EU i, posebice, Njemačka odlučno kormilariti ponašnjem susjeda prema BiH, u težnji da se političko i ekonomsko-socijalno stanje stabilizuje i unapređuje kako bi se neučlanjene balkanske zemalje uvelo u EU i NATO.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.

Komentara 29

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovo

Posljednji komentari

Orhideja

Treba samo prestati ići u Hercegovinu i u Dalmaciju pa da vudim onda njihovu ekononiju.Kupujmo po Bosni i ljwtujmo u Neumu kod naših Bosanaca.

0 1

Karlo

Uz sve poštovanje godinama g. Dizdarevića, molim vas nemojte više braniti Hrvate u BiH od Hrvata i Hrvatske. Bolje ćete im pomoći da se založite da im se kao Vašim sudržavljanima ne oduzimaju prava koja im pripadaju po Ustavu BiH. Hrvatska svakako nije savršena (bila ili sada) prema BiH, ali je i tako nesavršena spasila BiH u kritičnim trenutcima. Armija BiH je pomogla u Oluji. Hvala im i svaka čast. Međutim g. Dizdarević želi pokazati kako su samo Hrvati proveli etničko čišćenje (a nisu, pročitajte transkripte svjedočenja u Haagu, sa sjednice Veća za obranu u Beogradu neposredno nakon Oluje i što Milošević i njegovi generali kažu o tome). G. Dizdarević po ustaljenom modelu "Bošnjaci su samo žrtve" negira da bi ABiH mogla počiniti neki zločin nad Srbima u Oluji (ima na you tube nešto o tome) ili nad Hrvatima negdje drugdje u BiH. Mislim da je BiH malo ljubomorna na 375 mil eura koliko je RH dobila od EU za Pelješki most, ili bi nešto svrnula u svoj džep. Hrvatska i BiH su de facto i bukvalno upućeni jedna na drugu kao "Jin i Jang". Zato od sitnih inata nitko nema koristi. U vezi osvrta na Jugoslaviju i to vrijeme, ljudi to je prošlost i ne može se vratiti na staro. Gledajmo u budućnost.

4 3

Leo

Glupo je isuvise zivit u drzavi a drugu volit to znaci polako pakuj kofere silom nema zivota lagano put pod noge ali samo lagano jedan po jedan ovde ce ostat normalni narodi i drzava sve jaca

4 2

* Sva polja su obavezna