Zatvori

Kozar za N1 o pronalasku Dejtonskog: Mislim da je slučajno

Kozar za N1 o pronalasku Dejtonskog: Mislim da je slučajno Izvor: N1

U Novom danu razgovarali smo sa Đurom Kozarom, vojno-političkim analitičarom, koji je komentarisao Dejtonski sporazum, početak pregovora o ovom mirovnom sporazumu te jučer objavljenoj informaciji o pronalasku originalne verzije

Podsjećamo, na današnji dan su započeli pregovori o prekidu rata u Bosni i Hercegovini, a s Kozarom smo razgovarali i o tome da li se Dejtonski sporazum danas poštuje. Također, na Palama je pronađena originalna verzija Dejtonskog mirovnog sporazuma o čemu je Kozar kazao kako je taj pronalazak vrlo čudan.

Podsjetimo, Željko Kuntoš, nekadašnji član obezbjeđenja Dragana Kalinića, uhapšen je na Palama, nakon što je policija u njegovim stambenim prostorijama pronašla originalnu verziju Dejtonskog mirovnog sporazuma na engleskom jeziku.  

"Kalinić više i ne živi na Palama, on je hirurg i mislim da povremeno dođe u Banjaluku, ali očito je da je taj original ostao od Nikole Koljevića. Mislim da je dokument nađen slučajno i da je ovaj osumnjičeni uhapšen više zbog drugih stvari te da je pronalazak bio slučajan. Bilo je nekoliko originalnih dokumenata i mislim da  je taj od Koljevića ostao", naglasio je Kozar za N1.

O periodu potpisivanja Dejtonskog sporazuma je rekao: "Sama činjenica da su Amerikanci te pregovore organizirali u vojnoj bazi u Dejtonu, već govori da su ih spremili u neku vrstu karantina da tu rade. Čudan način pregovaranja, odnosno takozvana šatl (shuttle) diplomatija. Međusobno su se dogovorali pa su išli dalje sa moderatorima da se dogovaraju. To je bilo mučno, tri sedmice je trajalo, pa se prekidalo, nastavljalo, pa Distrikt Brčko... To je nekako ipak parafirano u Dejtonu 21. novembra a 14. decembra u Parizu potpisano".

Na pitanje gdje je bilo najlaške a gdje najteže dogovoriti stvari je naveo: "Najlakše je bilo oko 1. Aneksa vojnog, i on je jedini u potpunosti realiziran. Oko Aneksa 4, a tu je Ustav, je bilo zatezanja jer je i tada srpska delegacija insistirala na entitetskom glasanju i na zastupničkom domu i do danas je tako ostalo. U Aneksu 7 bilo je problema, povratak izbjeglica, i ni to nije realizirano. Mirovna konferencija u Dejtonu je i organizirana jer je trebalo spriječiti da se nastavu rat, teror, razaranja, itd. Željelo se da se stvori povjerenje između zaraćenih strana kako ne bi bilo novih sukoba".

"Mislim da bi Dejtonski sporazum trebalo mijenjati, jer šta je urađeno do sad? Zaustavljen je rat ali je napravljena nefunkcionalna država koja se iz RS koči sve vrijeme. Od RS prave državu u državi, prave nešto što nijedan sporazum nije predviđao. Dejton se ne poštuje. Moj prijatelj Nerzuk Ćurak je rekao da se u Dejtonskom sporazumu izgubila država. Neće nijedna strana država da investira u državu kojoj je politički sistem rovit i gdje dolazi do novih opstrukcija. BiH jeste država, ali smo mi u nazivu ovog entiteta napravili naziv Republika. U Dejtonu je bilo puno ustupaka kako bi se na svaki način parafirao taj sporazum. Ustupci su išli na štetu države", dodao je.

Pregovori o utvrđivanju granica su bili najteži. Na pitanje da li je BiH danas zemlja sa jasno utvrđenim državnim i administrativnim granicama je odgovorio: "Pred sam Dejton išlo se na to da 51 posto ostane Frderacija a 49 posto RS. Pošto-poto se htjelo da se izvrši entitetsko razdvajanje, uz Distrikt Brčko. Što se tiče vanjskih granica, BiH treba da bude po AVNOJ-skim granicama ili kako je i bilo kad je formirana Republika u okviru Jugoslavije. Granice nisu riješene ni sa Hrvatskom ni sa Srbijom a bez granica neće biti razvoja prijateljskih odnosa među državama".

O visokom predstavniku u BiH Valentinu Inzku je rekao: "Ja bih rekao da se on ne ponaša u skladu sa Dejtonskim sporazumom. On upozorava, savjetuje, i kao blaga baka daje savjete, ali on ima bonske ovlasti i u rukama alate da može efikasnije raditi - da smjenjuje one koji koče sprovođenje Dejtonskog sporazuma a on to ne radi. Inzko se ovdje ušuškao dobro. Ima visoka primanja a najmanje se bavi Dejtonom. Ne bavi se onim čime bi se trebao baviti i čime su se efikasnije bavili njegovi prethodnici".

Upitali smo ga šta bi se trebalo dogoditi da on reaguje, a Kozar je komentarisao: "Ako bi došlo do velikih zaoštravanja među entitetima i ako bi došlo do realnih mogućnosti da izbije novi sukob, tada bi prvi morao da interveniše. EUFOR i NATO mogu da intervenišu u roku od 24 sata kako bi se kompletna incidentna situacija riješila".

Iduće godine u BiH će biti održani Opšti izbori, a o Sporazumu o izborima (Aneksu 3) gost Novog dana je rekao kako je i to u zastoju.

"Umjesto da se Izborni zakon mijenja konsenzusom, HDZ predlaže svoje a nisu se usaglasili s drugim partnerima u vlasti. SDA takođe najavljuje neki svoj Izborni program, a do toga još ne dolazi. Šta se čeka ne znam, a u proljeće već moraju biti raspisani izbori, a kako će se raspisati? U ovoj situaicji se neće moći provoditi", rekao je.

Naglasio je i kako apeluje na predstavnike vlasti i političkih stranaka da ubrzaju taj proces u vezi izbora.

Izvor: N1

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.

Komentara 2

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Posljednji komentari

Hass

Vratiti Republiku Bosnu i Hercegovinu i svi ravmopravmi

4 3

¿¿¿

Koliko nam sad treba za prevod da vidimo gdje smo "fulali"?

6 1

* Sva polja su obavezna