Hahn za N1: U našem interesu je da poguramo razvoj BiH

Hahn za N1:  U našem interesu je da poguramo razvoj BiH Izvor: N1

Johannes Hahn, komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju, za N1 je izjavio da ako ljudi u Bosni i Hercegovini ne vide ekonomsku perspektivu, posebno mladi, vrlo lako se mogu postati meta radikalizacije.

Hahn je u posjetu Beogradu boravio samo dan nakon što je predstavljena strategija Evropske unije za zemlje Zapadnog Balkana, a Bosna i Hercegovina nije ušla u krug zemalja koje bi 2025. godine mogle ući u EU. 

N1: BiH nije ušla u grupu 2025. Ima li nekih kajanja i odgovornosti EU zvaničnika što BiH stoji "na tankom ledu" na putu ka EU, ili je to krivica domaćih političkih predstavnika?

"Na kraju dana, zaista je zadatak i odgovornost nacionalnih regionalnih političara, predstavnika države da ostvare progres, jer uslov za pristup EU su dobro poznati i nisu predmet razgovora. Jasno je šta se mora uraditi, šta su preduslovi ulaska u sljedeću fazu. Naravno, može se reći da je BiH izgubila nekoliko godina, ali u protekle dvije-tri godine vidio sam pozitivne napretke. Očekujemo da za nekoliko sedmica dobijemo odgovore na Upitnik, koji se sastoji više od 3.400 pitanja i predstavljaju korak ka dobijanju statusa.

Da bi država odgovorila na pitanja, morala je uvesti Mehanizam koordinacije. To je bio prvi takav slučaj, na taj način smo im omogućili da pronađu jedan odgovor na svako pitanje, što je zahtijevalo unutrašnje pregovore. Pitanja su tehničke i političke prirode. Mi se nadamo da možemo nadograditi to iskustvo, te da će zemlja još napredovati i ubrzati procese. 

N1: Postoje otvoreni i javno izrečeni stavovi zamalja članica EU u pogledu da iz BiH postoje terorističke prijetnje. Ljudi u BiH misle da su "na čekanju" zato što je to država sa većinskim muslimanskim stanovništvom?

Prije svega, to je država sa visokom stopom nezaposlenih, pogotovo među mladima. Stopa nezaposlenih među mladima je preko 50 posto, a najviše je iznosila 62 posto. Razlog je nedostatak ekonomskih perspektiva. Nije tako samo sa Bosnom i Hercegovinom, već i sa svim zemljama regiona. Gube 10.000 mladih ljudi koji odlaze i ne vraćaju se. To je posljedica nedostatka ekonomskih mogućnosti. Važno je podstaći ekonomski razvoj, dati ljudima perspektivu, mladima pogotovo. Ako im se ne da perspektiva, naravno oni su prva meta radikalizacije - što je onda bezbjedonosni problem.

To zatvara krug. U našem interesu je da poguramo ekonomski i politički razvoj država poput BiH. Inače ćemo se u spostvenom dvorištu suočiti, da tako kažemo, sa kriminalnim i terorističkim fenomenima koji će utjecati i na nas u EU.

N1: Problem je dakle siromaštvo i ekonomija, a ne u tome koliko ima muslimana, Srba ili Hrvata?

Mislim da bi trebalo pošteno reći - ako ljudi nemaju ekonomsku perspektivu, ako ne vide svjetlo na kraju tunela, lako dođu u iskušenje da prate populistilčke govore i slične stvari.

Stoga, trebalo bi da budemo obazrivi, kad svrstavamo to u religijske i etničke okvire. Postoje neki fenomeni koji su naslijeđeni vjerskom pozadinom. U pitanju je kombinacija vjerskog radikalizma i ekonomske situacije, na kraju daju taj opasni koktel.

N1: Na Zapadnom Balkanu bilo je tenzija. Čak smo čuli riječ "rat" od političkih lidera, da bi se zaštitio neki narod - koriste tu frazu. Koja je vaša poruka? Hoće li EU ostati slijepa na takvu retoriku u ovom regionu i uzmicanje od EU vrijednosti?

Tužan sam kad čujem takve izjave, jer je to korak unazad na neki način. To ne znači da se ne trebamo baviti sopstvenom historijom. Treba raditi na tome. Mislim da najprije treba gledati u budućnost. To je pogotovo u interesu mladih ljudi. Region opet, uključujući zemlje članice EU, ima mnogo neiskorištenih mogućnosti koje vjerujem mogu da se koriste i upotrebe samo ako ima regionalne saradnje.

U okviru Evrope smo počeli shvatati da u globalnoj konkurenciji morate djelovati jedinstveno. To još više važi za ovaj dio Evrope i članice EU. Stoga, ako pogledamo ekonomske podatke, u posljednjih 10 godina, šest zamalja Zapadnog Balkana, manje-više je udvostručilo svoju ekonomsku razmjenu sa Evropom, pa je ona sada na nivou 43 milijarde eura godišnje.

Sa Johannesom Hahnom razgovarao Branislav Šovljanski.

Izvor: N1

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.

Komentara 9

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovo

Posljednji komentari

Boro

najbolje bi bilo da oni nas ostave neka nas ne guraju ka EU nista nam nece biti bolje samo gore

2 0

Visegrad

Kazni onog ko koči reforme i nepodrzava Vladu!!!

1 1

Edi

Aleme ja licno nisam opterećen ni vjerom ni nacijom samo sam promatrač a normalan vidi sve nepravde.Danas u svijetu je ama baš velika nepravda po svim pitanjima

3 1

* Sva polja su obavezna