NZZ: Narod u jednom složan - Ivanovića nisu ubili Albanci

NZZ: Narod u jednom složan - Ivanovića nisu ubili Albanci Izvor: Tanjug / BOKI

Nakon ubistva Olivera Ivanovića utihnuo je jedan od posljednjih nezavisnih srpskih glasova. Time se privodi kraju proces koji je počeo 2013.: disciplinovanje kosovskih Srba od Beograda, piše "Neue Zürcher Zeitung".

U tekstu pod naslovom „Novi šerifi za divlji sjever Kosova", novinar Andreas Ernst za list "Neue Zürcher Zeitung" piše o situaciji na sjeveru Kosova i političkom uticaju Beograda. Autor najprije podsjeća na još uvijek nerasvijetljeno ubistvo srbijanskog političara Olivera Ivanovića koje se dogodilo 16. januara. „Otada se ništa više nije čulo. O mogućim počiniocima niko ne želi da spekuliše, o tome u sjevernom dijelu Mitrovice niko ne razgovora sa strancem. Ali u jednom su složni: to nisu uradili Albanci. To je indikativno", prenosi DW.

U opširnom članku novinar švajcarskog lista najprije opisuje kako je funkcionisao sjever Kosova do dolaska Aleksandra Vučića na vlast. A onda, 2012. godine: „Berlin i Brisel stavili su ga pred izbor – da normalizuje odnos sa Kosovom ili da zaboravi na pristup EU. On je odlučio da zagrize kiselu jabuku. U aprilu 2013. Beograd i Priština sklopili su sporazum: politička integracija u sistem Kosova, a zauzvrat – autonomija. Ta vijest zaprepastila je sjever Kosova. Vučić je kritikovan kao izdajnik, zahtijevao se nastavak otpora. Iz Beograda jedva da je bilo objašnjenja kako bi novi poredak trebalo da izgleda. A onda su odjednom počeli da se pojavljuju novi ljudi."

Kraj srbijanskog uticaja na sjeveru Kosova?

Veliki test uslijedio je 2013. kada je sjever Kosova, prema želji Beograda, po prvi put trebalo da učestvuje na lokalnim izborima, piše "Neue Zürcher Zeitung": „Beograd je s velikom mukom sastavio listu na kojoj su većinom bili ljudi s malo političkog iskustva, ali koji su među građanima ipak imali izvjestan ugled. 'A njihova glavna osobina je bila – apsolutna poslušnost', ocjenjuje Miodrag Marinković koji je u to vrijeme radio za misiju EU na Kosovu. Etablirane snage pozivale su na bojkot i izborni dan je bio čista katastrofa. Kada je počeo da se nazire uspjeh bojkota, maskirani ljudi uletjeli su na biračka mjesta i počeli da prave lom. Glasanje je prekinuto. Jedan austrijski diplomata potvrdio je da su maskirane osobe intervenisale po naredbi 'beogradske liste' koja je nešto kasnije, pod imenom 'Srpska lista', postala stranka pod državnom kontrolom. Na ponovljenim izborima više nije smjelo da bude grešaka. 'Bojkoteri' su bili savladani, njihovi automobili su paljeni, a direktori javnih preduzeća prinuđeni da svoje zaposlene dovedu pred glasačke kutije. (…) I pored svog pritiska, izlaznost je bila samo dvadeset procenata. Ali to je bilo dovoljno i Goran Rakić je postao prvi gradonačelnik Sjeverne Mitrovice po kosovskom zakonu. O tom bivšem vatrogascu i direktoru Gradskog zelenila i čistoće do tada se malo znalo. Ali kada mu je Vučić čestitao, bilo je jasno da on ima najvišu zaštitu."

Predsjednik Vučić je odlučan u tome da se proces normalizacije sprovede i da se ta oblast prepusti kosovskom sistemu, piše dalje u tekstu: „Ali to ne znači i kraj srbijanskog uticaja – naprotiv. Preko Srpske liste, kojom se upravlja iz Beograda, on kontroliše sve oblasti naseljene Srbima. Umjesto da finansijski zavisi od srbijanske države, subvencionisanje teče prema kosovskom zakonu i ide preko Zajednice srpskih opština koju, međutim, i dalje finansira Beograd. To će prikočiti odlazak mladih, dobro obrazovanih ljudi, ali ne i zaustaviti. Pouzdanih podataka nema, ali od početka rata mnogi poslovni ljudi, kao i mladi sa diplomom, sreću traže u Beogradu ili u inostranstvu. Nakon smrti Olivera Ivanovića otpor Beogradu djeluje besmisleno. Petar Miletić koji je još prije nekoliko godina napustio politiku, lakonski ocjenjuje: 'Sudbina kosovskih Srba je da im drugi kroje sudbinu'. I Ivanovićeva žena Milena seli se u Beograd sa šestogodišnjim sinom. Dosta joj je tog 'mračnog i tužnog mjesta'", piše iz Mitrovice Andreas Ernst za "Neue Zürcher Zeitung".

Milijarde za Zapadni Balkan

Sljedeće istočno proširenje Evropsku uniju košta mnogo novca, piše ugledni "Frankfurter Allgemeine Zeitung" u tekstu pod naslovom „Zapadni Balkan kasira milijarde od EU": „Nova strategija Evropske komisije za Zapadni Balkan sadrži jasan vremenski plan – i biće skupa. Ukoliko se kandidati potrude, neki od njih bi 2025. godine mogli da budu priključeni Evropskoj uniji – vjerovatno najprije Srbija i Crna Gora, kako stoji u dokumentu koji je sada predstavljen. A u njemu se dalje navodi: 'Za podršku prelasku u članstvo neophodna je odgovarajuća finansijska podrška'. Komisija zato predlaže povećanje finansiranja u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) do 2020. godine. Ostaje nejasno o kojim sumama je riječ. Do sada je za period od 2018. do 2020. godine za Zapadni Balkan bilo predviđeno 1,7 milijardi evra. U Strategiji se govori o 1,07 milijardi evra samo u 2018., tako da bi preostalih 600.000 miliona evra za 2019. i 2020. godinu trebalo dodatno povećati. A i bez povećanja, region je već progutao milijarde poreskog novca zemalja-članica EU."

Najviše koristi od evropske pomoći, piše dalje njemački list, ima Srbija. „Za kandidata broj jedan u paketu IPA I bilo je namijenjeno oko 1,4 milijardi evra, a u IPA II 1,5 milijardi evra. U prosjeku 207 miliona evra godišnje. (…) Taj novac je prije svega namijenjen jačanju administracije, vladavine prava, konkurentnosti, demokratije i dobrog rukovođenja zemljom. Ali upravo to su područja na kojima Komisija i dalje uočava velike nedostatke – i pored višegodišnje milionske pomoći. (…) Moguće prihvatanje Srbije i Crne Gore 2025. godine, bilo bi prvo nakon proširenja 2013. godine, kada je Hrvatska, takođe država Zapadnog Balkana, primljena u EU. Slovenija je u EU još od 2004. William Bartlett, stručnjak za Balkan sa londonskog Instituta za ekonomiju, ukazuje na to da su iskustva te dvije bivše jugoslovenske države pozitivna. Onu su bolji referentni objekti od Rumunije i Bugarske koje se često navode kao negativni primjeri'", zaključuje "Frankfurter Allgemeine Zeitung".

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.



Komentara 7

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovo

Posljednji komentari

Moj Ti

Sta kaze istraga? Narod ima pravo da spekulise, ali istraga treba da nadje ubicu/e.

1 0

Mladen /Milana/ Mladenović

Oni koji su organizovali ubistvo Olivera Ivanovića, treba da vode i istragu?! Albanci su samo "izvršni partneri". Zato sam gotovo siguran da će "pronaći" ubicu?! Organzator ubistva je preko okeana. Otuda i ovolika organizovana medijska buka, sa jasnom porukom: " Olivera Ivanovića je ubila aktuelna srpska vlada"?! Zbog "suptilnosti" nisu naveli i ime "ubice", koji je već poznat?! Nekako ispada da se Srbi sami ubijaju. Mladić je "ubio" ona dva vojnika u Topčideru, Djindjića čuveni "Zveki" a hiljade i hiljade Srba na Kosovu i Metohiji, verovatno, "Marsovci"?!

2 2

Tango9

To i ptice na grani znaju.

2 0

* Sva polja su obavezna