Judah za N1: Ne smijemo precjenjivati ruski utjecaj

Judah za N1: Ne smijemo precjenjivati ruski utjecaj Izvor: N1

Novinar i analitičar londonskog The Economist magazina Tim Judah u razgovoru za N1 kaže kako trenutne tenzije u regionu Zapadnog Balkana nisu tolika prijetnja kakvom se čine na osnovu medijskih rasprava. Judah prijetnju koja dolazi iz Rusije vidi kao realnu, ali upozorava da se ista ne smije predimenzionirati.

Mislim da priče o nestabilnosti u regionu i sigurnosnim prijetnjama pretjerane. Ne mislim da postoji neka velika razlika između onog što se dešava danas i onog što se dešavalo prije godinu ili dvije dana. Mislim da one u nekom obimu konstantno postoje, ali ne mislim da su u 2018. na nekom višem nivou nego li su to bile prije nekoliko godina”, kaže Judah.

Nedavne nestabilnosti i mogućnost destabilizacije situacije u Bosni i Hercegovini se prema njegovim riječima uz Rusiju vežu jer je to praksa ruske politike koja traje već godinama. Jedini cilj te politike je zaustavljanje pristupanja zemalja Zapadnog Balkana u evroatlanske integracije.

Mislim da je ruska namjera na Balkanu jednostavno da se miješa i da izaziva opštu nestabilnost u cijelom regionu Zapadnog Balkana i da uzrokuje probleme zemljama koje su okrenute prema Zapadu i da žele te zemlje spriječiti da uđu u NATO. Ali, mislim da ne smijemo precjenjivati njihov uticaj i snagu u regionu Zapadnog Balkana. Jednostavno to mislim, nemojte da im dajemo snagu i uticaj koji oni realno nemaju. Također smatram da lideri onih zemalja koje su zainteresirane za priključenje EU i NATO-u moraju usidriti svoje zemlje na Zapadu. Mislim da ruska “prijetnja” postoji do nekog procenta, ali ne mislim da trebamo pretjerivati i da ne može biti otklonjeno od strane lidera koji su spremni da to urade”, ističe Judah.

Kada je u pitanju Kosovo koje je nedavno dodatno destabilizovano ubistvom Olivera Ivanovića trenutno je mirno i sukobi se prema riječima Judaha ne dešavaju između Albanaca i Srba. On se nedavno vratio iz posjete regionu i smatra kako ustvari ljudi puno bolje sarađuju i žive nego što to rade lokalni političari.

Ljudi konstantno govore o visokim tenzijama na Kosovu, ali one su trenutno među Srbima. Odnosi među Srbima i Albancima na Kosovu su prilično relaksirane. Upravo sam se vratio iz Sjeverne Mitrovice i tamo Srbi i Albanci praktično mirno šetaju bez ikakvih problema, što nije bio slučaj prije nekoliko godina. Srbi također odlaze u šoping ili zbog drugih potreba u južni dio koji je većinom naseljen Albancima. Kada govorimo o tenzijama onda moramo biti jasni i reći da se radi o političko/mafijaškim tenzijama između Srba, posebno u sjevernoj Mitrovici. Također želim spomenuti da su srpske vlasti nedavno pričale sa kosovskim vlastima ništa ne bi trebalo biti skinuto sa stola u njihovim pregovorima i to je kodno ime za podjelu Kosova i razmjenu teritorija. Mislim da bi to bila pogrešena ideja jer Srbija i Kosovo ne žive na jednom otoku i povezani su sa Makedonijom i Bosnom i Hercegovinom. Mislim da se ono neće desiti jer su Njemci i Amerikanci izašli sa idejom protiv toga. Loše da se ovo pitanje novog crtanja granica i podjela ponovo povlači”, kaže Judah.

Tokom posjete regionu zabilježio je i pozitivne pomake u Makedoniji koja je do prije nekoliko mjeseci bila na rubu građanskog rata zbog nagomilanih političkih problema. Ono što se vidi kao potencijalno veliki događaj je moguće rješenje pitanje imena koje se rješava na relaciji Skoplje-Atina.

Situacija u Makedoniji danas izgleda mnogo pozitivnije nego li je izgledala prije nekoliko godina. Vlada koja je naslijedila onu koju je vodio Nikola Gruevski, koja se prema mnogim mišljenjima kretala u autoritativnom smjeru i koja je bila opterećan koruptivnim skandalima, počela je da se bori sa nagomilanim problemima, a posebno sa pitanjem imena. To je pitanje koje je Makedoniju dugo vremena držalo nazad. Danas ja kao novinar baš i ne želim pisati o tom pitanju jer se ne dešava mnogo. Prozor koji se sada otvorio možda i neće rezultirati rješenjem, ali mislim da je najbolja šansa da se riješi to pitanje. Ako se desi dogovor između Atene i Skoplja onda bi to bilo dobro rješenje za te dvije zemlje i za cijeli region Zapadnog Balkana. Ako oni nađu rješenje za takoreći nemogući problem, onda je moguće da se riješi bilo koji drugi naizgled nerješiv problem”, dodaje Judah.

Pozitivan element za daljnji napredak regiona mogla bi biti i Strategija za Zapadni Balkan koju je početkom ovog mjeseca objavila Evropska Komisija. Judah smatra da je prozor za ulazak zemalja otvoren i da lideri sada svoje zemlje moraju usidriti na putu euroatlanskih integracija i tako se oduprijeti Rusiji.

Kada govorimo o strategiji Zapadnog Balkana mislim da je lako biti ciničan i reći da su ovo samo lijepe ideje. Ipak, moramo priznati da je važno da su konačno identificirali stvarne probleme, a oni uključuju organizirani kriminal, i drugim važnim problemima koji moraju biti rješeni. Ono što većina ljudi na Zapadnom Balkanu mislilo da se ovo nikada neće desiti, da su mislili da ih ljudi u EU ne žele tamo i da se radilo o jednoj laži, ali mislim da je važno da je objava strategije jasno pokazala da se Zapadni Balkan još uvijek nalazi na dnevnom redu Brisela. Proces se nastavlja i živ je. Nadam se da će svi u regionu iskoristiti svoje šanse”, zaključuje Judah.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.

Komentara 6

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Posljednji komentari

ja

Covjek nije rekao ni i od istine, cist spin. Kosovo primjer tolerancije ma daj!

3 1

Scratch

Lako je govoriti iz Londona kako ne treba precjenjivati ruski uticaj na Balkanu.

4 2

Logicno

Zar nikome nije duhovito to sto šef EU delegacije izgura zakon o akcizama, americki ambasador gura izborni zakon, britanski reformu javne uprave pa cak i japanski je gurao regulisanje upotrebe sluzbenih auta ali samo se o ruskom uticaju prica :)

6 3

* Sva polja su obavezna