Naučite kako da kreirate upečatljive info-grafikone

Naučite kako da kreirate upečatljive info-grafikone Izvor: Linkgroup

Info-grafikoni su postali popularan alat u marketingu i PR-u jer se kroz slike i malo riječi lako objasne pojmovi koje bi bilo mnogo komplikovanije objašnjavati riječima. To ne znači da i info-grafikon ne može da bude komplikovan i zbunjujući za publiku.

Ako se ne radi na pravi način, on ne samo da zbunjuje nego može i pogrešno da prenese informaciju. Zato je dizajn veoma važan elemenat pri kreiranju info-grafikona.

Šta je potrebno da bi jedan info-grafikon bio uspješan?
Kao dizajner, trebalo bi da sebi postavite dva pitanja: da li su čitaoci dobili poruku koju ste željeli da im prenesete i da li im je ta poruka ostala u sjećanju?

Mišel Borkin, doktorand na Harvardu, na odsjeku za inženjerstvo i primjenjene nauke, s nekoliko saradnika radio je na prikupljanju, analiziranju i prezentaciji 2.070 jednostraničnih vizuelizacija iz niza publikacija i web stranica.

Ovo je jedna od najvećih studija o vizuelizaciji i vizuelnim opažanjima do danas. Ona odgovara na ključna pitanja o tome šta čini vizuelne materijale nezaboravnim.

Zadržavanje u svijesti potrošača
Element zadržavanja u svijesti potrošača i publike je nešto o čemu svi dizajneri i stručnjaci za marketing brinu i što je uvijek jedan od njihovih najvažnijih ciljeva.

Istraživanja koja je sproveo Borkin nisu se fokusirala na to koliko su dobro gledaoci shvatili slike, već su se usredsredili na to koliko su ih dobro zapamtili. Njegov sljedeći korak u ovim istraživanjima jeste mjerenje razumjevanja.

Dosadašnja studija predstavlja prvi korak u njihovom istraživanju, a kroz ispitivanja elemenata koji čine efikasan grafički prikaz Borkin i njegovi saradnici su pokrenuli i pitanje da li je ispravno sve ono u šta su dizajneri do sada vjerovali.

Kako je zapravo tekla ova studija?
Prvo, tim je stvorio „vizuelnu taksonomiju" slika, identifikujući ih po kvalitetima kao što su vrsta grafikona, broj boja i prisustvo ljudima prepoznatljivih objekata (takson u biologiji označava sistematikom prepoznatu grupu živih bića, a ovdje se taksonomija odnosi na sistematizaciju slika i vizuelnih elemenata).

Oni su takođe klasifikovali atribute kao što su prisutnost „neesencijalnih“ ukrasa (dizajnerski detalji koji nemaju nikakvu posebnu funkciju) i „vizuelna gustina" (odnosno nered koji nastaje na stranici zbog previše unijetih elemenata). Zatim su izabrali 410 slika koje su sakupili iz raznih izvora (kao što je stranica s vijestima, naučnim sadržajima i info-grafikonima Visual.ly), kao i niz slika koje su sami kreirali.

Koristeći tu grupu slika sproveli su digitalni eksperiment (pomoću Amazonovog alata „Mechanical Turk“) u kom su učesnici gledali slike i kliktali na dugme kad god bi vidjeli neku od slika za koju su vjerovali da su je vidjeli ranije.

Rezultati studije
Na iznenađenje istraživača, dijagrami s numeričkim vrijednostima (poput onih koji se koriste za prikazivanje gledanosti TV kanala, na primjer) i tablice su prošli veoma loše. Ispostavilo se da sve te tabele i dijagrami izgledaju isto. Najupečatljivije slike su one na kojima se nalaze „ljudima prepoznatljivi objekti".

Tu se podrazumjevaju elementi kao što su fotografije ili ilustracije flaša, životinja, cipela i naravno ljudi.

Druga važna otkrića do kojih su došli:

- Boje su veoma važne i unose veliku razliku: što ih je više, to bolje.
- Slike s neurednim, odnosno neravnomjernim rasporedom elemenata su se zadržavale duže u sjećanju. Koliko? Mnogo duže.
- Slike s dosta krugova i zaobljenih grafičkih elemenata su se vrlo visoko rangirale.

Zašto je nered dobar?
Veliki broj psiholoških ispitivanja je pokazao da je jednostavne i jasne grafikone lakše razumjeti. Međutim, istraživači ove studije su otkrili da je „hrpa smeća” ("chart junk", termin koji je skovao Edvard Taft, statističar i umjetnik, a odnosi se na grafikone s vizuelnim elementima koji nisu potrebni da bi se shvatile informacije ili odvraćaju gledaoca od ovih podataka) može da poboljša zadržavanje posjetilaca jer ih „prisiljava“ da razmišljaju kako bi razumjeli grafikon.

Samim tim, kada ispitanici ulože više truda da bi nešto shvatili, onda ga i duže pamte. Ovo otkriće zapravo je i vrlo logično ako se stvari posmatraju kroz psihologiju učenja i pedagogiju. U pedagogiji i psihologiji, na primjer, jedan od najboljih načina učenja jeste učenje s razumjevanjem, odnosno kada učenici moraju sami da razluče neki problem i dođu do rješenja.

Ali razumjevanje je samo prvi korak u stvaranju efikasnih vizuelnih prezentacija i info-grafikona. Kako Borkin kaže: „Vizuelni materijali i info-grafikoni koji se pamte jesu oni materijali koji se zabodu u um posmatrača". On naglašava da je za sve dizajnere veoma važno da misle o tome da bi znali kako da na pravi način privuku ljude, a zatim i da im predstave svoju poruku. Ukoliko vas interesuje grafički dizajn, više o tome možete saznati na obuci za profesionalce u domenu dizajna.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.

Komentara 0

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

* Sva polja su obavezna