Bez kazni za negiranje genocida, osude objava Rajka Vasića

Bez kazni za negiranje genocida, osude objava Rajka Vasića Izvor: N1
Obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici

"Nešto mislim. Ako toliko volite taj Genocid nad vama, sačekajte sljedeću priliku” - uoči obilježavanja 23. godišnjice genocida u Srebrenici na svom Twitter profilu napisao je Rajko Vasić, inače, član Glavnog odbora Saveza nezavisnih socijademokrata – poznat po kontroverznim stavovima na društvenim mrežama.

Iz stranke čiji je predsjednik ujedno i predsjednik Republike Srpske niko od onih koji su se javili na naše pozive – nije želio komentarisati stav stranačkog kolege. No, nije ovo jedini komentar koji je Vasić napisao 10. jula. Nizale su se i tvrdnje poput - “Nije bio Genocid u Srebrenici, ni nigdje u BiH. Bilo je strijeljanje ratnih zarobljenika. Ali vodite računa da Srbi nisu nježni kao što su bratstveni”, te “Genocid je haško-sarajevska laž u kome uvijek stradaju bosanski muslimani”, tvrdnje, koje su izazvale oštru osudu, prije svega, na društvenim mrežama.

Na upit upućen Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske predstavlja li ono što je Rajko Vasić napisao kršenje entitetskog Zakona o javnom redu i miru, nismo dobili odgovor. Podsjećamo, u februaru 2015. godine na snagu je stupio Zakon koji tretira i slike, crteže i tekstove, te u kojem stoji: “ko grubim vrijeđanjem drugog lica na političkom, vjerskom ili nacionalnom osnovu ili drugim bezobzirnim ponašanjem izazove osjećanje fizičke ugroženosti ili uznemirenosti građana kazniće se novčanom kaznom od 200 do 800 KM.”

Hasan Nuhanović preživio je genocid u Srebrenici. Ubijeni su njegov brat, majka i otac. Puno je pitanja, a malo odgovora – godinama nakon genocida.

"Ako ja odem pshijatru i pitam ga, hajde ti meni reci – zašto su ovo oni meni ili nama uradili, da li će on imati odgovor na to moje pitanje. Dakle, zašto?", pitao se Nuhanović.

S druge strane, Husnija Kamberović, historičar je ukazao na sljedeće:

"Ja mislim da je tu važno doista i pustiti nekom vremenu da uradi svoje, ali je problem ovdje kod nas što, čini mi se, kada je u pitanju odnos konkretno prema genocidu u Srebrenici da se tu stvara jedan kontranarativ i to je nešto što otežava s jedne strane prihvatanje činjenice da se genocid desio, a s druge strane ja mislim da mnogi ljudi – to je sad možda malo teška izjava – ali pokušavaju doista i profitirati na genocidu u Srebrenici. Nikada se to ne smije zaboraviti i to mora postati dio našeg sjećanja. Ulazi to i ušlo je to već u kalendar sjećanja u mnogim zemljama svijeta i to je nešto što će se možda na jedan posredan način vratiti u Bosnu i Hercegovinu i zapljusnuti i ove dijelove BiH koji danas prosto negiraju činjenicu genocida".

Godinama unazad u Parlamentu Bosne i Hercegovine nije bilo podrške - saglasnosti poslanika stranaka iz Republike Srpske, zakonu koji bi zabranjivao javno poricanje, minimiziranje, opravdavanje ili odobravanje holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti. Nekoliko takvih prijedloga – ostali su samo trag na papiru. Naša je obaveza da pružimo pravdu žrtvama i porodicama žrtava, te da institucionalizujemo pamćenje na genocid u Srebrenici, ističe Denis Bećirović čije posljednje predložene izmjene Krivičnog zakona BiH na kojim je radio zajedno sa 37 udruženja – nisu usvojne.

"Taj prijedlog je dobio opću parlamentarnu većinu. Nažalost nije bilo potrebne entitetske većine. Mi od te borbe nećemo odustati. To se mora razriješiti na odgovaraući zakonski način. Uostalom, to je tekovina i EU. Slični zakoni kojima se zabranjuje negiranje holokausta, genocida, ratnih zločina, itd. - postoje u sličnim zakonima u Austriji, Njemačkoj, Francuskoj, Španiji, Velikoj Britaniji, Češkoj - u veikom nizu, dakle, država u Evropi. U nekim državama kao što je slučaj u Italiji - Ustavom je zabranjeno bilo kakvo veličanje fašističkih organizacija", podsjetio je Bećirović, zastupnik SDP BiH u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH utvrđenim na sjednici Savjeta ministara 13. juna prošle godine, kako je tada saopšteno, predviđeno je kažnjavanje negiranja genocida ili zločina protiv čovječnosti zatvorom od pet do 10 godina. No, kao takav verifikovan i usaglašen tekst zakona nikada nije stigao u parlamentarnu procedu.

Izvor: N1

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter| Facebook i UŽIVO na ovom linku.

Komentara 0

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

* Sva polja su obavezna