Počeo probni projekat čišćenja oceana od plastičnog otpada

Počeo probni projekat čišćenja oceana od plastičnog otpada Izvor: Tanjug/AP Photo/Lorin Eleni Gill

Brod koji za sobom vuče duge plastične cijevi ispunjene vazduhom, čija je svrha da "počisti" oceane od plastičnog smeća, isplovio je iz San Francisca u probnu vožnju prije nego što nastavi plovidbu prema velikoj gomili otpada (GPGP) u Tihom oceanu, koja se prostire na gotovo milion kvadratnih kilometara.

Cilj ambicioznog projekta koji se odvija pod nadzorom nizozemske neprofitne organizacije Ocean Cleanup je u predstojećih pet godina isprazniti polovinu GPGP-a (The Great Pacific Garbage Patch) ili oko 40.000 tona. 

Oceanograf i voditelj projekta Laurent Lebreton potvrđuje da se u gomili pacifičkog otpada nalazi oko 80.000 tona smeća. 

Nakon petogodišnjih priprema i obavljenih pokusa "stigao je vrhunac naših napora", rekao je uzbuđeno 24-godišnji Boyan Slat, Nizozemac hrvatskog porijekla koji je osmislio sustav za čišćenje.

On je utemeljitelj i direktor Ocean Cleanupa.  Kazao je da će to biti prvi pokušaj čišćenja gomile smeća otkrivene 1997. u kojoj se prema procjenama nalazi čak 1,8 trilijuna komada plastičnog otpada. Većinom je riječ o otpadu koji u more stiže iz rijeka, ali i ribarskoj i nautičkoj opremi poput dijelova mreža i užadi.  Nakupine smeća se, kaže Lebreton, ondje nakupljaju još od pedesetih godina prošlog stoljeća. 

Kako sistem funkcioniše?

Brod Maersk Launcher za sobom vuče goleme plutajuće cijevi ispunjene zrakom i duge oko 600 metara, koje čine najveću dosad napravljenu barijeru na moru nazvanu System 001.

Zmijolika barijera će se formirati u obliku potkove i slobodno plutati nošena morskim strujama i vjetrovima. Na cijevi se u dubinu nastavlja pregrada duga oko tri metra pa će se otpad zadržavati unutar "potkove", a ribe i ostale morske životinje moći će nesmetano plivati oceanom.

san francisko, čišćenje, okean Izvor: Tanjug/AP Photo/Lorin Eleni Gill

Pošto se otpad 'zgusne' u kompaktnu masu po njega će stići brod koji će ga prikupiti i odvesti na reciklažu. Brodovi bi prikupljeni otpad trebali odvoziti svakih šest do osam sedmica.

U svjetska mora godišnje se baci osam miliona tona plastike

Plastični predmeti godišnje ubiju i do 100.000 kitova, dupina i tuljana koji ih progutaju misleći da je hrana. U posljednje vrijeme pronalazi se i sve više uginulih ptica čiji su želuci ispunjeni plastikom.

Morska stvorenja i ptice često jedu odbačenu plastiku no na koncu umru od gladi jer zapravo nisu siti. Drugi se zapetljaju u mreže iz kojih ne mogu pobjeći pa se često uguše. Svake godine u svjetska se mora baci oko 8 milijuna tona plastike.

"Želimo se uvjeriti u to da sve ovo funkcionira i za nekoliko mjeseci ugledati prve komade plastičnog otpada u luci, što će značiti da je tehnologija ispravna", kazao je Slat za AFP.

Dodaje kako će uspjeh pokusnog isplovljavanja značiti da će se u dogledno vrijeme u čišćenje oceana moći poslati čitava flota sa šezdesetak sustava za čišćenje.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.

Komentara 3

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Posljednji komentari

amidža

Željezo jest nagrizala rđa i to je bio problem ali plastika se nemože nikako razgraditi i to je nerješiv problem. Planeta će s plastikom proći kao čovjek kojem nokti rastu u nedogled bez ikakve mogućnosti da ih skrati. Ili rogata životinja kojoj rogovi samo rastu i rastu do te mjere da ona više nemože ni da se kreće....Koji je problem moderni zapadni čovjek rješavao a da nije naparavio veći? Nijedan. Pogledajmo kako je završio drugi svjetski rat koji je bio strašna kataklizma. Tako što su amerikanci bacili atomske bombe, ustvari pokazali kako se može voditi je gori rat, desiti veća kataklizma. Jevrejski problem su rješavali a napravili još veći problem palestinski... Pa sve do modernih sredstava komuniciranja kompjutera i mobitela koji bi trebali da povezuju, a pogledajmo kako nam omladina i djeca gube sposobnost za druženje

0 0

Mister X

To su ljudi koji vole svoju drzavu

3 1

Djuro

Prije planetu. Ako mu uspije nadam se da ce mu biti dodijeljena Nobelova nagrada. Ali neznam kako misle Mikroplasiku ocistiti koja vec degenerira morske zivotinje, a cijom konzumacijom smo i mi pred pojavim novih bolesti.

3 0

* Sva polja su obavezna