Potencijal recikliranja plastičnog otpada u BiH neiskorišten

Potencijal recikliranja plastičnog otpada u BiH neiskorišten Izvor: N1

Plastika, papir i ostali iskoristivi materijali imaju svoju tržišnu vrijednost. Da se na otpadu može zaraditi, jasno pokazuju i brojke industrije koja se bavi recikliranjem u Evropskoj uniji. Proizvodnja plastike u 2015. godini iznosila je 322 miliona tona.

Očekuje se da će se udvostručiti u narednih dvadeset godina. Potencijal za recikliranje plastičnog otpada u EU-u i dalje je većinom neiskorišten, u BiH gotovo nikako.

Vjekoslav Kramer već godinama iz hobija plastične boce vraća u trgovine i od novca koji mu bude vraćen godišnje sebi plati putovanje.

"Čim je to počelo u Hrvatskoj, tada su sve cijene proizvoda koji se pakuju u konzervama, limenkama, staklenoj i plastičnoj ambalaži porasle za 50 lipa, osmina jedne bosankse marke, i prilikom povrata tog proizvoda ti zapravo dobiješ svoje novce koje si platio i na taj način su htjeli stimulirati ljude da to rade. Ja sam u roku godine dana sakupio više od 7.000 kuna i sebi u ljeto platio put u Tunis dva tjedna", priča Vjekoslav.

Od reciklaže otpada u EU godišnje se ostvari prihod od 145 milijardi eura. U isto vrijeme novac u BiH uvjetno rečeno zatrpava se na deponijama. Od 2012. godine BiH je članica sistema evropskih operatera za reciklažu i ponovno korištenje ambalažnog otpada.

Bh. operator ovog sistema je kompanija Ekopak. Do danas su na reciklažu predali više od 50 hiljada tona ambalažnog otpada svih vrsta, prikupljenog u BiH.

"Kad bi to pretvorili u šlepere, to je više od 2.800 šlepera punih, dakle sortirane embalirane ambalaže pripremljene za reciklažu, ili ako bi to u neke dužne metre ili kilometre pretvorili to vam je otprilike razdaljina od Sarajeva do Visokog puna šlepera", kaže Amela Hrbat, direktorica Ekopaka.

Zakonima o upravljanju otpadom u oba bh. entiteta propisano je da ambalažne kompanije moraju podnositi izvještaje o količini ambalaže koju zajedno sa proizvodima plasiraju na tržište. I u skladu s tim platiti naknadu iz koje se finansira sistem odvojenog odlaganja i reciklaže ambalažnog otpada.

"Jedan sistem je sistem tzv. Produžene odgovornosti proizvođača, koji se bazira upravo na dugoročnom razvoju sistema sortiranja ambalažnog otpada na mjestu nastanka, gdje je glavni fokus usmjeren na dizanje svijesti građana o značaju zaštite okoliša, reciklaže, a drugi sistem je tzv. Depozitni sistem koji ne znači otkup boca, već vraćanje depozita koji je uračunat u cijenu boce pića, napitka vode", pojašnjava Hrbat.

Za rezultate ovakvog sistema potrebno je tri do pet godina pokazuju Evropska iskustva, a u BiH još uvijek se čeka komunalna infrastruktura za upravljanje otpadom.

Članice Europske unije tokom 2016. godine reciklirale su 6,8 miliona tona plastičnog otpada od ukupno 16,7 miliona tona, što je više od 40 posto.

Do 2030. godine svu plastičnu ambalažu na tržištu EU potrebno je napraviti prikladnom za recikliranje, a potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu mora se drastično smanjiti, posljednje su poruke iz Evropskog parlamenta.

Ključni ciljevi evropske strategije su smanjiti količinu plastičnog otpada, učiniti recikliranje profitabilnijim za poslovanje, zaustaviti onečišćenje mora te poticati ulaganja i inovacije.

Izvor: N1

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.

Komentara 2

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Posljednji komentari

Nasa Sramota

Bez dileme smo nevidjeno ekoloski ne osvjescen narod i Drzava. Sem svoja cetiri zida, unistavamo sve izvan tog vlastitog prostora. Sa druge strane, kojeg li licemjera, kunemo se u cistocu. Istina je, da smo mi i okruzenje , i u ekolskom smislu, sramota Evrope.

2 0

cokoladica

Do juce su plastiku, staklo, karton u zemlji kupili Romi, a ostali su na njih gledali znamo kako. Ti ostali, bagra koja je sebi umislila da moze da zagadjuje a ne da podigne sa zemlje i pocisti, je kasnije napravila pokolj na Balkanu u ime etnicke cistoce. Ja bih prvo njih pocistio.

6 0

* Sva polja su obavezna