Tribina u Mostaru: Bosanski jezik bio priznat u Vatikanu

Tribina u Mostaru: Bosanski jezik bio priznat u Vatikanu Izvor: N1

"Činjenica je da i pravoslavci i katolici i muslimani u srcu Hercegovine svoj jezik nazivaju bosanski i usprkos utjecajima stranog faktora uspješno čuvaju, njeguju i koriste svoj jezik", rečeno je u petak na javnoj tribini "Bosanski jezik u koegzistenciji s drugim jezicima" održanoj u Mostaru.

Kako se navodi u saopćenju jednog od organizatori tribine Bosanske lingvističke akademije "Prijatelj knjige", cilj nije dokazivati već pokazati i ukazati na provjerene činjenice o bosanskom jeziku i njegovoj koegzistenciji i kontinuitetu, od srednjeg vijeka do danas, da bi se univerzitetske teme na što jednostavniji način približile široj društvenoj javnosti, koja je do sada često, čak i kroz sistem obrazovanja, bivala uskraćena za ono što je danas u otvorenom društvu općepoznato.

Savjetnik za bosanski jezik i književnost u Pedagoškom zavodu Mostar Nusret Omerika kazao je kako bosanski jezik nije od 1993. godine, već da je tada samo vraćeno njegovo ime koje je u praksi bilo konstantno prisutno, te da je bosanski jezik stariji od srpskohrvatskog.

"Bosanski jezik bio je priznat u Vatikanu, gdje je štampana i prva štokavska gramatika kao i vjerske knjige koje nedvosmisleno, u predgovorima i na naslovnim stranicama ističu i upravo afirmiraju bosanski jezik, a hercegovački pravoslavni, katolički i muslimanski prvaci – duvanjski biskup fra Pavle Dragičević, vođa Hercegovačkog ustanka Pero Tunguz ili srpski prvak Prokopije Čokorilo, te prevodilac Halil Hrle ili istaknuti alim Omer ef. Humo – javno su govorili o svom bosanskom jeziku, a ne na primjer 'hercegovačkom'", kazao je profesor Omerika.

Predsjednik Bosanske lingvističke akademije Jasmin Hodžić kazao je kako nije slučajno što je taj projekt pokrenut upravo u Mostaru, podsjetivši kako su Mostar i okolina od presudne važnosti za razvoj lingvističke i književne bosnistike, kako po ljudstvu, tako i u kulturno-historijskom i društvenom kontekstu.

Hodžić, inače član komisije za izradu zaključaka s Drugog simpozija o bosanskom jeziku (koji je održan u Sarajevu, 12. i 13. marta 2015.), predstavio je mostarskoj javnosti rezultate tog skupa, podsjetivši i na Prvi simpozij o bosanskom jeziku koji je održan u Bihaću 1998. godine.

Hodžić je predstavio i sve aktualne normativne priručnike, gramatike, pravopise i rječnike bosanskog jezika, te najavio projekt izrade velike univerzitetske gramatike bosanskog jezika.

Profesor Harun Macić govorio je o kontroverzama koje su pratile prvu gramatiku bosanskog jezika iz 1890. godine, te je demitologizirao Kalajevu jezičku politiku i podvalu o tome kako je u doba Austrougarske bosanski jezik službeno postao bosanski (što stoji čak i u udžbenicima Federacije BiH za srednje škole po bošnjačkom planu i programu), osvrnuvši se pritom na osmanski period u BiH u kojem su intervencijom države donesene i prve pravopisne odredbe, formirana različita tijela za reformu školstva, u kojem se bosanski službeno učio u školama i koristio u govoru i pismu, navodi se dalje u priopćenju.

Završna riječ pripala je profesorici Amiri Turbić-Hadžagić, koja je istaknula da je posebno važno u Mostaru govoriti o bosanskom jeziku, osvrnuvši se u svojoj prezentaciji na historijski kontinuitet bosanskog jezika te na historijski kontinuitet kontakata bosanskog s drugim jezicima, u prvom redu s grčkim i latinskim, zatim s turskim, perzijskim i arapskim.

Govorila je i o tome kako je nasljednik Benjamina Kalaja ukinuo 1907. bosanski jezik, a zatim se kratko osvrnula i na nesrazmjer između jezičke politike srbijanskog Instituta za jezik koji je svojim odlukama u određenom trenutku podržao izradu udžbenika za bosanski jezik u Sandžaku, ili primjer komisije koja je radila na odabiru sudskih tumača za bosanski jezik u Srbiji, i Srpske akademije za nauku i umjetnost koja sve to tendenciozno negira.

Organizatori tribine bili su Bosanska lingvistička akademija Udruženje "Prijatelj knjige", Pedagoški zavod Mostar i Narodna biblioteka Mostar.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.

Komentara 1

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovo

Posljednji komentari

Bosanski da..., kao regionalna odrednica. Baš kao i hercegovački, vojvođanski, krajiški, slavonski, zagorski, crnogorski, pomoravski. U suštini to je jedan jezik koji se govori i piše od Zagorja do Vranja, ali zbog opšte politike, rata, teško da će se ikada više zvati jednim imenom.

0 0

* Sva polja su obavezna