Podignuta optužnica za zločine u logoru Dretelj

Podignuta optužnica za zločine u logoru Dretelj Izvor: Kamp Dretelj

Četiri osobe, nekadašnji pripadnici HOS-a, optuženi su za zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti na području Čapljine i logora Dretelj.

 Tužitelj i šef Odsjeka u Posebnom odjelu za ratne zločine podigao je optužnicu kojom su obuhvaćeni optuženi Miroslav Hrstić i Ivan Medić iz Ljubuškog, Miljenko Nogolica iz Čapljine i Tonćo Rajić iz Mostara. Oni su uhapšeni 1. februara po nalogu tužioca iz Posebnog odjela za ratne zločine, policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA).

Optuženi se terete da su, za vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH, u proljeće i ljeto 1992. godine, u svojstvu zapovjednika i pripadnika HOS-a i HVO-a, na području Čapljine, postupali protivno Ženevskim konvencijama o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata i počinili ratne zločine nad žrtvama srpske nacionalnosti, lokalnom stanovništvu sa područja Čapljine, kao i zatočenicima u logoru Dretelj.

Premlaćivanje, pljačkanje, teške tjelesne povrede...

U optužnici se navodi, da su optuženi lično, kao i sa drugim pripadnicima HOS-a i HVO-a, učestvovali, premlaćivanju, pljačkanju civilnog stanovništva srpske nacionalnosti na području Čapljine, njihovom odvođenju u logor Dretelj, kao i silovanju i seksualnom zlostavljanju žena srpske nacionalnosti na izrazito ponižavajuće načine.

Optuženi se terete za mučenje i nanošenje teških tjelesnih ozlijeda žrtvama, te nanošenje fizičkih i psihičkih povreda žrtvama od koji i danas osjećaju posljedice.

Zločini navedeni u optužnici, kao i drugi počinjeni zločini, utjecali su na progon i iseljavanje civilnog stanovništva srpske nacionalnosti sa područja Čapljine i doline Neretve, koje se do danas nije vratilo na svoja ognjišta i živi u raseljenju širom BiH, regiona i svijeta.

Izvor: N1

Neljudski uslovi u logoru

Četvorica optuženih terete se za kazneno djelo-ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.

Logor Dretelj su u bivšoj kasarni JNA 1992. godine uspostavili pripadnici HOS-a i tamo su tada bile zatočene uglavnom osobe srpske nacionalnosti. Upravu nad logorom kasnije je preduzeo HVO, a u vrijeme sukoba 1993. i 1994. godine bio mjestom u kojemu su u neljudskim uslovima držane hiljade zatočenih Bošnjaka.

Zločini počinjeni u logoru Dretelj sastavni su dio optužnice podignute pred Međunardnim kazenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) protiv Jadranka Prlića i ostalih čelnika nekadašnje Herceg-Bosne.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.

Komentara 4

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Neispravan kod, pokušajte ponovo

Posljednji komentari

Alen

Pripadnik HOS..a a u svojstvu zapovjednika i pripadnika HOS-a i HVO-a???????? To još nisam čuo.

1 1

Lutvo

HVO je nastao 1991 godine i to je prva formacija u bih.Imale li vi google ljudi?

0 0

Antifamo

Pa ispocetka je bio HOS,a od 9.augusta 1992.g.HVO.Poslije ubistva Blaza Kraljevica.To je bila prevara Tudjmana.HOS se borio za jedinstvenu BiH,a HVO za podjelu po nalogu Tudjmana.Kada je trebalo zaratiti sa Bosnjacima ukinut je HOS i nastao je HVO.

3 1

* Sva polja su obavezna