Danas 30. je u Orašju u 89. godini života preminuo je istaknuti član Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca profesor Galib Šljivo.

Profesor Galib Šljivo rođen je 15. septembra 1933. godine u selu Brčigovo, opština Rogatica u rudarskoj porodici Muhameda Šljive i domaćice Šerife rođ. Alić. Do nenavršene pete godine, živio je u Brčigovu u krugu porodice koju je, radeći u rudniku Kukavice izdržavao njegov otac Muhamed-Hamed Šljivo koji je nastradao u rudniku, a iza sebe ostavio nezbrinutu porodicu sa majkom Šerifom i dvije godine mlađim bratom Mustafom-Mujom Šljivom. U takvim, nesigurnim izvorima prihoda, majka je poslije smrti muža odlučila da se preuda, a prije udaje, jedino rješenje je našla da starijeg sina smjesti u Vakufski dom u Sarajevu (Ulica Čadordžina, broj 48.).

Galib Šljivo kao učitelj, poslije profesor, radio je u mnogim gradovima i obrazovnim institucijama, a usput se školovao. Napisao je 21 knjigu na osnovu orginalnih istorijskih izvora i dokumenata koje je 50 godina crpio analizirajući domaće i regionalne arhive ali i one u Beču i Cirihu te arhive franjevačkih samostana. Koristio se njemačkim, ruskim, talijanskim i staroslavenskim jezikom.

“Obično sam išao u arhive za vrijeme ljetnog odmora. Išao bih po dvije, tri sedmice, snimao. U početku nije bilo ove tehnike da se to kseroksira već sam to ručno ispisivao”, kazao je Šljivo jednom prilikom za N1 .

Uporedo sa pedagoškim radom, dr. Galib Šljivo je radio na naučnoistraživačkim projektima. Objavio je 21 naučnu monografiju, od kojih se neke smatraju najobimnijim i najkvalitetnijim, te se tim svrstao u najznačajnije bosanskohercegovačke i bošnjačke historičare XX i XXI stoljeća.

Poslije objavljenih Šljivinih historijskih monografija ne može se reći da je historija Bosne i Hercegovine u zadnjih sto godina osmanske države nepoznata, odnosno da je Bosna i Hercegovina tamni vilajet.

U dva uzastopna mandata bio je predsjedavajući saveza istoričara SFR Jugoslavije. U tom svojstvu je organizirao i pripremio VII Kongres Saveza istoričara SFR Jugoslavije, u Aranđelovcu 1983. godine.

Za svoj rad je više puta nagrađivan i odlikovan. Odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem 31. decembra 1973. godine. Za djelo Bosna i Hercegovina 1813.-1826. dodijeljena mu je 17. aprila 1986. godine Nagrada Veselin Masleša u 1986. godini kao društveno priznanje za radove u oblasti istorijskih nauka. Dobitnik je Plakete Vijeća Kongresa bošnjačkih inteletualaca. Za doprinos poznavanju historije Bosne i Hercegovine bio je još godine 1990., predložen za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. U referatu za taj prijedlog kratko su prikazane samo neke od rasprava i studija dr. Šljive.

I poslije penzionisanja, još je više tragao za podacima za svoje monografije. I kad je bio u egzilu u Njemačkoj, istraživao je arhiv Konzulata Kraljevine Pruske u Bosni, dr. Otto Blau-a u arhivu Kraljevine Pruske u Berlinu i otkrio mnogo novih historijskih izvora. Od 1990. godine, dr. Galib Šljivo objavio je sedam novih historijskih monografija i preko sedamdeset studija, članaka i kraćih radova.

Kad se njegovi radovi sagledaju u cjelini, nema nikakve sumnje u to da su, svi, bez izuzetka, urađeni na historijskim izvorima prvog reda – i tako predstavljaju veliki doprinos historiji Bosne i Hercegovine, historiji balkanskih država i historiji Evrope.

Ono po čemu se posebno isticao jesu rezultati u nauci. Napisavši, i objavivši 21 monografiju, počevši od završetka Banjalučke bitke 1737., pa do austrougarske okupacije uspostavio je pregled historije Bosne i Hercegovine. Na osnovu objavljenih oskudnih radova o Bosni i Hercegovini, u naučnim krugovima je bilo uvriježeno mišljenje da o prilikama u Bosni i Hercegovini u XIX soljeću nema dovoljno historijskih izvora prvog reda. Ali, pokazalo se suprotno: baš o Bosni i Hercegovini u posljednjem stoljeću osmanske uprave ima sasvim dovoljno podataka.

Istoričar iz Orašja: Događaje na ovim prostorima da sagledamo objektivno

U savremenoj bosansko-hercegovačkoj historiografiji Šljivo je zauzeo posebno i istaknuto mjesto jer je sa izuzetnom trudoljubivošću i strpljenjem, ostvario veliki istraživački poduhvat, obrazovao svoj naučni lik na rijetko vjerodostojan način. Druga prednost njegova rada nesumnjivo je u tome što on historiju Bosne i Hercegovine nikad ne istražuje i ne prikazuje izdvojeno od ostalih zemalja jugoistočne Evrope i međunarodnih odnosa uopšte.

Poslednje godine života profesor doktor Galib Šljivo proveo je u Orašju.