Poslodavci i zloupotreba položaja: Plata "na ruke"

Biznis 07. apr. 201521:41 > 21:49
Podijeli:
Izvor: N1

Nerijetka je pojava da uposlenici nikada neće prijaviti svog poslodavca iz straha od gubitka posla, a samim time i sopstvene egzistencije.

To je isključivo u nadležnosti Uprave za inspekcijske poslove FBiH i kantonalnih inspekcija rada, iako i Porezna uprava FBiH u okviru svojih inspekcijskih nadzora pomaže u suzbijanju ove pojave. Problem rada na crno u značajnoj mjeri je prisutan u BiH. Angažovanjem neprijavljenih radnika porezni obveznici poslodavci svjesno izbjegavaju izvršavanje obaveza propisanih poreznim i drugim zakonima i na taj način gube se značajna sredstva.

Za sprečajanje rada na crno treba pooštriti sankcije za poslodavce, ali i zakonom propisati i sankcije za radnike koji pristanu raditi na crno, jer je odgovornost obostrana.

Plaće “u koverti”?

Pitanje isplata dijela plaće na “ruke” ili u “koverti”, česta je pojava i veliki problem kojom se služe poslodavci, a koji su na prvi pogled “uredni” porezni obveznici.

Takve slučajeve je veoma teško dokazati. Porezna uprava Federacije BiH nema podršku radnika koji bi u tom postupku sarađivali i svojim iskazima i dostavljenim dokazima potvrdili navode iz anonimnih prijava. Razlog takvog ponašanja je strah radnika od gubitka posla. Porezna uprava Federacije BiH je primila veoma mali broj takvih prijava i najčešće su te prijave anonimne bez potpisanih izjava i dostavljenih dokaza, koje je veoma teško dokazati.

Trebalo bi se ugledati na Republiku Hrvatsku te propisati zakon da neisplaćivanje plaće, ili isplaćivanje dijela plaće ili isplaćivanje plaće bez uplaćenih doprinosa predstavlja krivično djelo za koje se propisuju kazne zatvora za odgovorne osobe.

Sankcije

Prema sadašnjim zakonskim rješenjima prekršajne sankcije, odnosno novčane kazne za rad na crno i neplaćanje doprinosa su veoma blage, a za odgovornu osobu u pravnom licu nisu uopće propisane.

Uvođenje oštrijih sankcija bi dovelo do povećanja discipline, a Porezna uprava FBiH bi znatno veću pažnju mogla posvetiti kontroli poreza na dobit kompanija, poreza po odbitku, poreza na dohodak, poreza na imovinu, transfernim cijenama itd.

U BiH poslodavci zloupotrebljavaju zakonsku mogućnost prema kojoj značajan broj poslodavaca angažuje osobe, a posebno mlade ljude po osnovu ugovora o djelu umjesto da sa njima zaključi ugovor o radu.

Prema važećim zakonima propisano je da se po osnovu ugovora o djelu može angažovati neka osoba za izvršenje određenog posla, na određeno vrijeme, ali ne duže od 60 dana.

U decembru 2014. godine prema podacima iz Jedinstvenog sistema registracije kontrole i naplate doprinosa bilo je zaposleno 467.633 radnika. Ilustracije radi, u 2014. godini 73.903 osobe su prijavile ukupno 303.301 ugovor o djelu, a 9.854 osobe su prijavile 30.346 autorskih ugovora.

Na ovaj način poslodavci angažuju radnike koji obavljaju radne zadatke kao da su u radnom odnosu, a da im se pri tome ne uplaćuju ukupni obavezni doprinosi za PIO/MIO osiguranje, zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti, jer nemaju zasnovan radni odnos.

Da bi se to spriječilo, Porezna uprava FBiH predlaže povećanje stope oporezivanja dohotka po osnovi ugovora o djelu i autorskom djelu, s tim da se u Zakonu o doprinosima briše obaveza uplate doprinosa za zdravstvo i nezaposleniost (4 i 6 posto) na teret isplatioca, jer uplata ovih doprinosa nema smisla, “osiguranikpo ovom osnovu ne ostvaruje nikakva prava na osiguranje.