Dan hrane svijet dočekuje sa 600 miliona gladnih. Obilježava se uz poruku "Uzgojimo hranu". Bosna i Hercegovina ovaj datum dočekuje uz apele poljoprivrednika da se kupuje domaće.

Jesti sezonsko i domaće – posljednjih godina najčešće su poruke određenih nutricionista. Tako se i razvio trend u ishrani – lokavorizam. Upravo je lokavorizam više nego ikad potreban bh. poljoprivrednicima.

“Sve ono što bismo mogli pješke ili biciklom doći do tih nekih kokošijih jaja, mlijeka, do prodavnice voća i povrća, da samo to uzimamo u obzir u našoj ishrani, a da pri tom te namirnice ne budu uvezene iz Afrike ili Azije”, kaže Irzada Taljić, nutricionista.

Promovišući domaće entuzijasti iz Sarajeva kreirali su koncept “Balkantina”. Pomažu malim proizvođačima da najbolje tradicionalne bh. proizvode – sireve, džemove, vina učine dostupnim. Prezentuju i one manje tradicionalne.

“Imamo balsamico od smokve, maslinovo ulje koje je nagrađivano i koje je vrlo zanimljivo jer naša država nije poznata po tome, imamo tartufe iz Banjaluke koji se proizvode ovdje”, priča Selma Bojičić, Balkantina.

Hraniti se zdravo ne mora značiti i skupo, kaže nutricionista Irzada Taljić.

“Ukoliko mi konzumiramo jagode u maju i junu, borovnice u avgustu u ovom periodu citruse onda možemo reći da i to utiče na njihovu cijenu. Jer su one ipak iz našeg područja, i drugo kada su na vrhuncu zrelosti i onom proizvođaču je cilj da proda proizvod”, navodi Taljić.

I proizvođačima skupljih proizvoda cilj je isti.

“Jako je bitno da se uloži u tu neku standardizaciju i da se ti svi proizvodi prikažu nekom širem tržištu. Nevjerovatno je kakve inovacije naši mali proizvođači prave, kombinacije ukusa i tradicionalnih jela. Međutim nedostaje nam taj momenat da su ti proizvodi standardizovani i dostupni širem tržištu”, zaključuje Bojičić.

No, domaće ne znači uvijek i kvalitetno. Zbog toga upozorenja iz Agencije za sigurnost hrane.

“Monitoring koji smo mi radili je pokazao da je 50% posto uzoraka, koje smo analizirali, kategorisani su kao patvoreni proizvodi, odnosno proizvodi koji nisu med, a prodavali su se na tržištu. Zbog toga su krenule intezivnije kontrole i prema zadnjim pokazateljima uspjeli smo da tu incidencu svedemo na prihvatljiviji nivo. Mada još ima tog patvorenog meda na tržištu”, kaže Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane.

Na koncu nutricionisti preporučuju, pažljivo birajte hranu i kupujte samo ono što ćete i pojesti. Kupujući nepotrebne količine, trošite novac, koji na kraju završi u kanti za otpatke. 

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad