Životinje dominiraju na kovanicama eura.

Cipar tako na svojoj kovanici ima muflona, gdje mu je i stanište, piše Dnevnik.hr. 

Francuzi među ostalim, imaju drvo kao simbol života, kontinuiteta i rasta.

Nijemci su odabrali orla kao simbol suverenosti, ali i brandenburška vrata, koja Nijemci smatraju simbolom podjela u hladnom ratu, ali i simbolom ujedinjenja.

Latvija se odlučila na portret latvijske dame, njihovog najpoznatijeg slikara.

Malta je odabrala malteški križ. Priča o njemu seže i do prvog križarskog rata 1099. godine, a simbol je časti i zaštite.

Slovaci su na svoj euro stavili dvorac u Bratislavi iz 15. stoljeća, a sadašnji izgled duguju Mariji Tereziji.

Španjolci su izabrali Miguela de Cervantesa, jednog od najvećih španjolskih pisaca poznatog po djelu Don Quijote.

Finci, ljubitelji prirode, na kovanicama imaju floru i faunu. Šteta možda što nisu stavili ono po čemu su planetarno popularni – saunu i Djeda Mraza.

Zemlje Beneluksa biraju monarhe. Belgija – portret kralja Philippea svog trenutačnog monarha.

Nizozemci su stavili profil kralja Willema-Alexandera, koji je od majke 2013. preuzeo tron.

Luksemburg ima portret velikog vojvode Henrija koji već 22 godine vlada tom malom i bogatom državom.