Reakcije na prijedlog Izetbegovića o povratku zlata i novca iz stranih banaka

Ekonomija 16. jun 202218:16 0 komentara

Svjetske burze u padu, inflacija i kamate rastu. Izuzetak nismo. I umjesto konkretne pomoći gospodarstvu i građanima, kod nas inicijative o izmjeni monetarne politike. Ekonomisti upozoravaju na opasnost i ozbiljne posljedice takvih poteza. Politički odgovor je da su konzervativni.

Nakon što je predsjednik SNSD-a Milorad Dodik početkom godine predložio da Bosna i Hercegovina štampa novac kao Amerika, predsjednik SDA Bakir Izetbegović jučer je pozvao delegate Doma naroda Bosne i Hercegovine da glasaju o povratku zlata i novca iz stranih banaka u domaće.

“Mislim da je mjesto novcima Bosne i Hercegovine u Bosni i Hercegovini i to u zlatu, a ne u papirima odnosno u eurima i da je konzervativan, kako da kažem, indolentan pristup vezati se uz currency board za sudbinu eura”, kaže Bakir Izetbegović, predsjednik SDA.

Prijedlog Bakira Izetbegovića iznenadio je brojne ekonomiste, uključujući i one u parlamentarnim klupama.

Nikola Špirić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH kaže: “Izlazak iz currency boarda je mnogo složen problem, traži mnogo pameti, mnogo procjena, odgovornije političke elite.”

Upravo svjesni da nemamo odgovornu političku elitu Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka tako nešto ne bi ni dozvolili, bar ne bez posljedica po Bosnu i Hercegovinu.

“To bi bilo krajnje opasno, jer ja se slažem da međunarodne institucije ništa više ne trebaju raditi u BiH, ali dok ih imamo, onda taj paket mora biti posebno osjetljiv oko monetarne i fiskalne politike”, kaže Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH

Currency board se ne može ukinuti, a u slučaju da se to desi naši političari bi u zakonodavnim tijelima naložili doštampavanje novca što bi dovelo do ogromne inflacije i prema riječim svih ekonomista s kojima smo razgovarali do katastrofe.

Upravo zbog složene političke situacije i lošeg upravljanja MMF i Svjetska banka ne vjeruju da Bosna i Hercegovina može samostalno voditi monetarnu politiku.

“Zato su nam i dodjelili da imamo curency board kao način vođenja monetarne politike koja će nam faktički omogućavati samoočuvanje stabilnosti domaće valute”, ističe prof.dr. Željko Šain, Ekonomski fakultet UNSA .

Bez currency boarda Centralna banka bi morala vršiti promjene vrijednosti konvertibilne marke na dnevnoj osnovi putem preračunavanja troškova, količina roba i odnosa prema drugim valutama, a to bi za sve kreditore predstavljalo veliki rizik za vraćanje kredita.

“Na ovaj način su oni apsolutno sigurni i teško da će međunarodna zajednica odnosno kreditori koji nam daju tako lako novac za sve projekte, prihvatiti da se napusti currency board i prepusti lokalnim vlastima upravljanje monetarnom politikom”, kaže Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

A upravljanje monetarnom politikom postojeće političke elite najbolje je objasnio jedan od njenih istaknutih članova, Nikola Špirić, riječima da bi u tom slučaju štamparija Centralne banke radila 24 sata da zadovolji ambicije pojedinih lidera. Ambicija koje ne bi pokrio ni budžet Sjedinjenih Američkih Država.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!