Softić: Sparkasse Banka u 2021. ulazi kao jedna od najstabilnijih na tržištu

Biznis 19. feb. 202119:10
Podijeli:
Sparkasse Bank

Amir Softić, dugogodišnji član Uprave Sparkasse Bank, u februaru ove godine je preuzeo poziciju predsjednika Uprave i postao prvi čovjek ove banke članice austrijske Steiermärkische Sparkasse i Erste Grupacije, koja se u proteklih deset godina pozicionirala među najbrže rastuće i najstabilnije banke na bh. tržištu. Razgovarali smo sa njim o daljem razvoju ovog respektabilnog bankarskog brenda, ali i uticajima globalne pandemije na makroekonomske prilike i bankarske sisteme Evrope i BiH, kao i prijedlozima rješenja koje ovaj renomirani risk menadžer stavlja u jednu novu perspektivu.

1. Poznato je da je Sparkasse Banka prethodnih godina svoju konkurentsku poziciju gradila na vrlo aktivnom kreditiranju i dinamičnoj prodaji, ali isto tako snažnim i sveobuhvatnim sistemom upravljanja rizicima. Ukratko, stabilnost stavljate iznad kratkoročnih rezultata. Kako ste sa ovim pristupom poslovali u prošloj godini?

AS: Sparkasse Bank je dio austrijske bankarske grupacije koja se upravo sa ovim poslovnim modelom pozicionirala među evropske lidere, a dokazuje ga tokom tradicije poslovanje duge 200 godina. Naša grupa je prije dva stoljeća osnovana na ideji finansijske inkluzije. Kao prva štedionica za sve socijalne grupe u društvu, na neki način je demistifikovala tadašnji, elitistički koncept bankarstva i uspostavila koncept poslovanja koji treba obezbijediti finansijski uspjeh banke sa jedne strane, a dobrobit za zajednicu sa druge strane. Ukratko, ova filozofija poslovanja se može nazvati odgovornim bankarstvom, i ona se u Sparkasse grupaciji živi i danas. Odgovorno bankarstvo se suštinski svodi na dva osnovna stuba. Prvi je vezan za poslovni model u okviru kojeg banka ne prodaje bankarske proizvode nego pruža uslugu svojim klijentima kroz finansijsko savjetovanje i rješenja koja spajaju interes i klijenta i banke. Drugi stub predstavlja upravljanje stabilnošću banke, izgrađenom na filozofiji da samo stabilna banka može ispuniti svoju ključnu ulogu – garantovati sigurnost svojim štedišama i povrat investitorima, ali isto tako i održati kontinuitet podrške privredi kroz kreditiranje, posebno u periodima usporenja ekonomije kakav imamo sada. Ovaj model se ogleda u našem tržišnom nastupu i rezultatima poslovanja u svim proteklim, pa i prethodnoj godini. U 2020. godini je Sparkasse Banka plasirala oko 600 miliona KM kreditnog novca, ostvarivši rast portfolija od 6%, i posljedično aktive od 8%. Ako krenemo od toga da je prema preliminarnim podacima, kreditiranje na nivou svih banaka u 2020. godine bilježilo pad, jasno je da je Sparkasse Bank održala poziciju jedne od kreditno najaktivnijih banaka.

Na strani pasive, ukupne depozite smo povećali za oko 14%, a pokazatelji kvalitete naše aktive i adekvatnosti kapitala su i dalje na visokom nivou, tako da i po indikatorima stabilnosti ostajemo među liderima na tržištu. Ovi pokazatelji rasta potvrđuju da je Sparkasse Banka čak i u godini pandemije, usporenja privrede i tražnje, bila vrlo aktivna u praćenju finansijskih potreba privrede i građana BiH te uspjela održati i čak pojačati intenzitet redovnog poslovanja. Naravno, pandemija je uticala na određeni pad kamatnog prihoda, kao i troškove proistekle iz rasta kreditnog rizika, a koje je banka adekvatno prepoznala u 2020. godini. Sve ovo je u konačnici prouzrokovalo značajniji pad dobiti za našu banku, kao i bankarski sistem u cjelini. Tu dijelimo sudbinu tržišta i idemo sa novom energijom i potrebnim prilagodbama u susret izazovima 2021.

2. Šta možemo očekivati od Sparkasse Bank u 2021. godini?

AS: Obzirom da Sparkasse Banka spada u red banaka koje mogu izdražati dugoročnije finansijske šokove, naša pozicija stabilnosti nije ugrožena, a upravo to nam omogućava da uspješno amortizujemo udare godine iza nas i sa dostatnim kreditnim kapacitetom nastavimo aktivnu podršku našim klijentima u ovoj godini. Mi u Sparkasse Banci smatramo da čak i ova pandemija virusa predstavlja priliku u smislu kreiranja jednog novog kreativnijeg poslovnog okruženja i poduzetničkog duha koji će omogućiti brži oporavak BH ekonomije. Uloga banaka nije samo da podrže redovne potrebe klijenata, već i da kroz promjenu poslovnog modela kreiraju dodatnu investicionu aktivnost i pomognu svojim klijentima da neutrališu ograničavajuće faktore dobijanja finansijske podrške, nastalim kao posljedica pogoršanja njihovog boniteta. To će biti pravac našeg djelovanja u 2021. godini.

3. Kad pominjete moratorij na otplatu kredita, tu treba istaći veliki doprinos banaka u ublažavanju posljedica pandemije po građane i privredu. Koliko je Sparkasse Bank odobrila moratorija na kredite i kakve su vaše prognoze kada su u pitanju razmjere ekonomske krize prouzrokovane pandemijom, po isteku odobrenih moratorija?

Sparkasse Bank je podržala svoje klijente sa oko 1.800 odobrenih olakšica za otplatu kredita ukupne izloženosti od oko 160 miliona KM, od čega se 70 posto tog portfolija odnosilo na kompanije, a najviše zahtjeva za moratorije smo zaprimili od naših klijenata pravnih lica iz sektora trgovine, potom prerađivačke industrije i djelatnosti prevoza i skladištenja. Efekti primjene ovih mjera će se u svom punom obimu pokazati u ovoj godini, ali neupitno je da smo na ovaj način, a u sklopu kvalitetnog okvira olakšica, uspostavljenom od strane entitetskih agencija za bankarstvo, uspjeli da amortizujemo prvi udar na poslovni ciklus naših klijenata i značajnije zatvaranje radnih mjesta po izbijanju pandemije, omogućivši korisnicima kredita da prevaziđu privremenu nelikvidnost. Moratoriji i posebne mjere su ispunili svoj inicijalni cilj podrške pogođenim građanima i kompanijama da prevaziđu ključni udar na likvidnost i poteškoće u otplati. Modaliteti primjene mjera variraju po bankama, ali ukupno gledano se može reći da olakšice u otplati sežu na neki period od 12 mjeseci, tokom kojeg bi većina klijenata trebala doživjeti stabilizaciju i steći preduslove da nastave redovno izmirenje kreditnih obaveza. Ukoliko se to ne desi, zajedno sa svojim klijentima ćemo pronalaziti rješenja koristeći druge modalitete podrške poput reprograma kredita, restruktura načina poslovanja i promjene poslovnih modela i načina upravljanja. Od nivoa razumijevanja izvora i vrste finansijskih poteškoća svakog pojedinačnog klijenta, ovisiće i kvalitet mjera koje ćemo primjenjivati sa ciljem finansijske konsolidacije i stabilizacije njihovog poslovanja. To je potreban, ali ne dovoljan uslov za uspjeh. Više nego ikada je potrebno partnerstvo između bankarskog i realnog sektora, a posebno njihova spremnost i hrabrost da poduzimaju radikalnije mjere u restrukturama svojih poslovnih modela, načina upravljanja kompanijama, prepoznavanju ključnih oblasti poslovanja i proizvoda, kao i konačnici poznavanja sistema upravljanja rizicima bankarskog sistema. Evo sada možete sagledati koliko je oblast konsolidacije realnog sektora i podrške bankarskog sistema zapravo široka i kompleksna, a što će u konačnici direktno determinisati pravac poslovnog ciklusa i dinamiku oporavka cjelokupne ekonomije BiH. Sprakasse Banka, kroz svoj poslovni model, želi da bude lider i primjer primjene najboljih bankarskih praksi i rješenja.

Sparkasse Bank

4. Šta nas očekuje, kako se negativan uticaj pandemije Covida-19 na globalnu ekonomiju može odraziti na BiH?

AS: Svjetska ekonomija se suočava sa krizom koja ima razmjere globalne katastrofe, ne samo recesione prijetnje. Za razliku od finansijske krize 2007, čiji je izvor dominantno vezan za nestabilnost bankarskog sistema, ova kriza sadrži mnogo širi spektar rizika. Od onih koji su vezani za socijalni kontakt, do onih koji se vežu za strukturu ekonomije i stanje zdravstvenog sistema svake pojedine zemlje. Prema analizama MMF-a, pad bruto domaćeg proizvoda Eurozone u 2020. je iznosio preko 7%. Razmjere negativnih efekata se vežu za samu strukturu pojedinih ekonomija, sektorsku koncentraciju, sposobnost tranformacije, kao i kvalitet zdravstvenog sistema. Na primjer, ekonomije koje imaju veće učešće uslužnih djelatnosti, turizma i transporta u strukturi GDP-a, zatim nepovoljnu strukturu spoljno trgovinskih partnera koji su direktno pogođeni Covid 19, ili veću potrošnju luksuznih roba, biće i značajnije pogođene nadolazećom krizom.

Kada govorimo o BiH, sektorska koncentracija je dominantno vezana za prerađivačke grane i trgovinu. To nam ukazuje da bi se ekonomskom politikom, kojom se stimuliše domaća poljoprivreda, domaći turizam, javni radovi, restruktura duga strateških važnih kompanija i industrija, jačanje zdravstvenog sistema, mogla ublažiti recesija.

Revidirane procjene Svjetske banke pokazuju smanjenje ekonomskog rasta BiH na 2,8 posto u ovoj godini, dok je nešto optimističnija prognoza MMF-a koji za 2021. predviđa jači oporavak BH ekonomije ukoliko se uspiju održati makroekonomska stabilnost i ograničiti rizici zdravstvenog sistema. U suprotnom, posljedice za jednu ekonomiju kao što je BiH mogu biti pogubne, od intenzivnijeg odlaska radno sposobnog stanovništva, do značajnog smanjenja ukupne potrošnje. Nemojmo zaboraviti da 1% pada GDP-a kreira cca. 2% siromaštva u jednoj zemlji.

5. Kako BiH može lakše prevazići negativne ekonomske posljedice pandemije?

BiH mora ući u novi investicioni ciklus nakon Covid- 19. Fokus treba biti na podršci vlastitoj proizvodnji i smanjenju ovisnosti o uvozu, zatim rasterećenju strateških industrija i kompanija, kao i stimulisanju potrošnje domaćih proizvoda. Za ovo je potrebna sinergija tri faktora: stabilan bankarski sektor, što sa jedne strane trebaju obezbijediti banke adekvatnim upravljanjem kreditnim rizicima. Zatim, država koja će strukturnim reformama, a potom strateški usmjerenom ekonomskom i fiskalnom politikom obezbijediti manje rizičan poslovni ambijent i stimulisati investicije. I konačno, realni sektor koji mora iskoračiti iz ustaljenih poslovnih modela i generisati kvalitetne projekte i nova radna mjesta, a šansu treba tražiti u kreativnom poduzetništvu i inovacijama, digitalnim vidovima komunikacije i razvoju drugačijih distributivnih kanala. Sve ovo zajedno može doprinjeti adekvatnijem odgovoru bh. ekonomije na izazove eventualnog novog recesionog šoka, ili usporavanja svjetske privrede.

6. U kojoj mjeri se aktuelna situacija odrazila na poslovanje i stabilnost finansijskog sektora u BiH, a kako će to uticati na krediranje realnog sektora od strane banaka, uključujući cijene kapitala?

AS: Prema preliminarnim podacima, depoziti su povećani za oko 5 posto, a kreditiranje je palo za 2 posto, pri čemu je evidentiran značajniji pad krediranja privatnih preduzeća, a javni sektor se zaduživao mnogo više nego u godini ranije. U konačnici, kao rezultat smanjenja kamatnih prihoda i troškova kreditnih rizika, banke su u 2020. apsorbovale značajan udar na profitabilnost sa padom dobiti od oko 36%. Inače, taj razvoj nije drugačiji ni u evropskim zemljama, gdje prvi rezultati istraživanja na uzorku od 108 rangiranih banaka ukazuju da 27 evropskih banaka ima negativan izgled na bazi izvršenih revizija u 2020. No, važno je da je u BiH očuvana stabilnost bankarskog sistema, i da je on i dalje adekvatno kapitaliziran, likvidan i siguran. Stopa adekvatnosti regulatornog kapitala kod banaka je u trećem kvartalu 2020. prema Centralnoj banci sa 18,3% bila bitno iznad propisanog minimuma, i čak je blago rasla u odnosu na 2019. godinu.

Dakle, bankarski sektor BiH je srednjoročno stabilan, banke su implementirale metodološke okvire upravljanja rizicima što im omogućava da i u ovim okolnostima izbalansiraju preuzimanje rizika i realno nosive kapacitete za preuzimanje istih. Istovremeno, likvidnost banaka je dostatna i nema naznaka da će se desiti neko značajno poskupljenje kapitala.

Ono od čega će dominantno zavisiti kreiranje kreditne ponude i tražnje i finansijska podrška privredi nakon Covid-19 je, kako sam već naveo, sa jedne strane bonitet kompanija i njihova sposobnost da značajnije redefinišu svoje strategije i modele poslovanja, a sa druge strane poslovni ambijent, za koji je primarno odgovorna država.

7. Koje su to konkretne mjere koje treba poduzeti država da bi se stimulisala kreditna aktivnost?

AS: U cilju osiguranja dostatne kreditne aktivnosti i ponude kreditnog novca kojim se determiniše poslovni ciklus, nije dovoljno samo osigurati dugoročnu stabilnost banaka. Strukturne reforme su neophodne da kreiraju bolji ambijent za generisanje novih radnih mjesta kao ključnog izvora interne ravnoteže svake ekonomije. Poslovni ambijent je veoma važan za reduciranje uticaja racionalnih očekivanja investitora koji se, kada je BiH u pitanju, dominantno vežu za pravne i političke rizike.

Zbog limitiranih učinaka monetarne politike u malim ekonomijama, jedno od rješenja može biti u realokaciji resursa putem fiskalne politike, a što može doprinjeti smanjenju rizika i na strani bankarskog sektora i stimulisati kreditnu aktivnost. Sama realokacija resursa ka profitabilnijim industrijama, koje generišu dodatna radna mjesta u okviru realnog sektora, može predstavljati ključni faktor povećanja GDP-a i istovremeno smanjenja očekivanih gubitaka i rizika koncentracije. Također, država bi trebala preuzeti vodeću ulogu u restrukturiranju bilansnih pozicija i konsolidacije dugova strateških kompanija i industrija privatnog sektora. To može imati pozitivan efekat na poboljšanje boniteta i rejtinga takvih kompanija, samim tim mogućnost finansiranja od strane banaka i konačno povećanje ukupne kreditne aktivnosti u zemlji.

Komentari

Vaš komentar