Karahasan: Dayton je opasniji i od samog rata

Kultura 02. okt 201711:57 > 11:57
N1

Predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine, književnik i akademik Dževad Karahasan izjavio je da "tvrdo vjeruje" da će Bosna i Hercegovina opstati uprkos svemu.

“Kultura nije moćna, ali je vraški žilava. Kultura vraški dugo traje, mnogo može izdržati. Ona nikada nije moćna, ona ne osvaja, ali je ne možete uništiti, kao lijanu, kao bambus… Tako da ja tvrdo verujem u opstanak Bosne, tvrdo verujem”, rekao je Karahasan u intervju za sajt Autonomija.

Dodao je da je zločin u kojem je u sarajevskoj Vijećnici granatiranjem spaljeno više od dva miliona rukopisa “mnoge knjiške moljce gurnuo u očajanje”, ali je ocijenio da životu grada to nije nanijelo toliku štetu, jer život je mnogo kompleksniji od biblioteka i knjiga.

“U Sarajevu se još uvijek ljudi miješaju, pričaju viceve, raduju se, još uvijek je potpuno normalno da ekavac i ikavac sjede za istim stolom, svađaju se, razgovaraju. Srećom, nije to uništeno ni uprkos Daytonu. Ja uporno tvrdim da je Dejtonski sporazum po kulturnu supstancu Bosne mnogo opasniji od samog rata. Jer taj zli dokument, rasistički glup i zlonamjeran, u stvari želi da Bosnu učini nemogućom. Ali čak ni to ne uspjeva”, rekao je Karahasan.

Prema njegovim riječima, BiH je jedna od malobrojnih političkih zajednica, država, koje nisu nastale iz političkih pokreta.

“Ne postoji vojska koja je htjela Bosnu i napravila je. Ne postoji politička stranka, ne postoji politički pokret. Bosnu je stvorila kultura na rubu velikih imperija. Razvila je jedan specifičan način života, jer kultura je način života. Taj način života, ta svijest o važnosti komšije je stvorila Bosnu. To jest, kultura”, kazao je Karahasan.

Dodao je da nije optimista kada je u pitanju budućnost Evropske unije.

“Da budem sasvim iskren, teška srca, sa mnogo bola, priznajem da sve manje vjerujem u to. EU ima jedan veliki nedostatak i to je razlog moje duboke zabrinutosti. EU funkcioniše jako dobro kao akcionarsko društvo, kao unija banaka, velikih koncerna, ali ona još uvijek nije zajednica kulture, a kultura je ono što ljude vezuje. Mi imamo sve razloge da budemo za EU, ali nemamo mogućnosti da je volimo, jer ona još uvijek nije zajednica kulture, zajednica koja ljude okuplja na osnovu sličnog doživljaja svijeta”, naveo je Karahasan.

On je kritikovao politiku EU prema izbjeglicama sa Bliskog istoka i upitao kako je moguće da zajednica od 550 miliona članova povjeruje u to da dva miliona očajnika mogu dovesti u pitanje njihov kulturni identitet.

“Naravno da je besmislica to što oni govore. Ali, ako ljudi ne uzimaju u obzir činjenice, a vi stalno ponavljate – oni će povjerovati. Kažu: oni hoće da parazitiraju na našem blagostanju i, bogme, mogli bi nas osiromašiti. To nezamislivo bogatstvo može ugroziti dva miliona očajnika? Na stranu jeziva činjenica da su ti ljudi otišli od svojih kuća upravo zato što im je Zapadna Evropa život učinila nemogućim, što im je razorila same temelje egzistencije. I sad se u ime morala, kulturnog identiteta, širi strah od očajnika kojima smo mi razorili kuće, život učinili jedva mogućim ili nemogućim”, rekao je Karahasan.

Prema njegovim riječima, vrijeme u kojem živimo karakterišu različite vrste fundamentalizama.

“Pored raznih religijskih fundamentalizama, imate ekonomski fundamentalizam. Poslanik u Evropskom parlamentu najozbiljnije kaže da se ‘čovjek, nažalost, ne isplati’!? Finansijski fundamentalizam je još radikalnija sekta među ekonomskim fundamentalistima. To su ljudi koji naprosto nisu sposobni shvatiti da je privreda tu radi čovjeka, a ne ljudi radi privrede. Da proizvodnja i profit trebaju služiti životu. Ne, oni vjeruju da život služi proizvodnji i profitu”, kazao je Karahasan.

Objasnio je da je fundamentalist čovjek koji je izgubio vjeru, koji je izgubio skepsu i ima samo malo znanja pa vjeruje i misli da s to malo znanja može objasniti sve.

“Fundamentalizam je stanje duha. S tim da oni ozbiljno vjeruju da je Bog njihov sledbenik. Svaki fundamentalist najozbiljnije trudi da ispravi greške koje je njegov Bog počinio”, rekao je Karahasan.

Prema njegovim riječima, biti vjernik je “prokleto neudobna pozicija”, dok religija može biti udobna, jer religija je sistem rituala, formula, iskaza, u kojima jedna zajednica artikuliše svoj pojam, svoju sliku transcendentnoga.

“Vjernik je čovjek, pojedinac koji traži dijalog sa Bogom. Čovjek koga muče milioni pitanja, nedoumica. Pitalac među ljudima koji imaju samo odgovore nužno je sumnjiv, nepodnošljiv, neugodan i takvoga se izbjegava. To je čovjek kojega se sumnjiči, kojega se ne trpi, kojem se ne vjeruju, kojeg bi bilo lijepo i pametno, brate, ubiti! Pa da, kvari nam udobnost”, ocijenio je Dževad Karahasan.

Na pitanje da li su srpski, hrvatski, bosanski i crnogorski jezik jedan te isti jezik ili različiti jezici, Karahasan je rekao da je činjenica da je to jedan jezik.

“Standard jezika nije lingvističko, nego političko pitanje. Dakle, što se mene tiče, mi možemo imati 150 standarda i posljednji sam čovjek koji bi bilo kome uskratio pravo da svoj jezik zove kako on hoće. Ostaje činjenica da je to jedan jezik. Po lingvističkoj supstanci to jeste jedan jezik. Kao jezički mistik, ja vjerujem da je ono što je povezao jezik – povezao i dragi Bog”, kazao je Karahasan.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook i UŽIVO na ovom linku.