Karahasan: Nezamjenjiv graditelj mostova

Kultura 08. maj. 202015:39 > 15:43
Podijeli:
Izvor: N1

Dževad Karahasan odlikovan je Goetheovom nagradom grada Frankfurta za prevladavanje političkih i kulturnih barijera u doba rastućeg nacionalizma u Evropi i za rad na razumijevanju i toleranciji između Istoka i Zapada.

Književnik Dževad Karahasan dobitnik je Goetheove nagrade za književnost grada Frankfurta za 2020. godinu, dotirane sa 50.000 eura. „Nagrada mu je dodijeljena za romane, drame i eseje u kojima se bavi posredovanjem između Istoka i Zapada, između islama i hrišćanstva”, rečeno je u obrazloženju. Goetheova nagrada se dodjeljuje svake tri godine a svečano ceremonija se održava na dan rođenja Johanna Wolfganga Goethea 28. avgusta.

“U vremenu rastućeg nacionalizma u Evropi Dževad Karahasan se zalaže se za trajno prevladavanje granica, kako političkih tako i kulturnih”, rekao je gradonačelnik Frankfurta Peter Feldmann (SPD). Feldmann je dodao kako „dodjeljivanje nagrade bosanskom piscu znak posvećenosti grada Frankfurta toleranciji i razumijevanju”.

Prema riječima savjetnice za kulturu grada Frankfurta Ine Hartwig Goethe je Karahasanova umjetnička zvijezda vodilja. Ona je podcrtala da mu je Karahasan, kao sjajan evropski pisac, više puta ukazivao svoje književno poštovanje”. Ina Hartwig je naglasila i kako je Karahasan „nezamjenjiv graditelj književnih mostova za intelektualnu klimu Evrope”, ukazujući na da je „rođen kao dijete roditelja muslimana u Duvnu, današnjem Tomislavgradu”.

„Ja ne mogu ne misliti, ne doživljavati svijet kao Bosanac. Jer sam u Bosni odrastao, moja slika svijeta se formirala u Bosni. Ja dijelim iskustva te zajednice tamo”, rekao je Karahasan, koji živi u Grazu i Sarajevu, u intervjuu za DW 2016. godine.

“Historija je učiteljica života ali smo mi loši đaci”, ukazao je tada kritikujući rastući nacionalizam u Evropi i postojeći na Balkanu.

Ukazao je da je problem u tome što „tzv. nacionalne, odnosno nacionalističke stranke uporno proizvode jednostrane, falsificirane, lažne, krive, pojednostavljene slike vlastite prošlosti”.

Nacionalističke stranke ne mire i ne progovaraju o grijesima

„Nijedna od tih stranaka ne progovara o našim grijesima, našim greškama, našim zločinima koji su počinjeni u naše ime ili smo ih mi sami počinili. Sve dotle dok vi sebe proglašavate anđelom, a mene đavolom, mi ne možemo razgovarati, ne možemo se razumjeti i ni jedan od nas ne može saznati samoga sebe”, rekao je Karahasan na promociji svoje knjige Utjeha noćnog neba – (“Der Trost des Nachthimmels”) 2016. godine u Kelnu.

Karahasan je za DW tada izjavio i da se „centri moći na Zapadu sjajno aranžiraju sa polukriminalcima i kriminalcima na Balkanu”, koji se koriste šovinističkom retorikom da bi sakrili šta ustvari rade. „A ono što oni ustvari rade zove se klasičnim jezikom – kriminal. Oni su džeparoši, lopovi i kriminalci koji se prave da su šovinisti”, rekao je Dževad Karahasan.

U jednom od intervjua za DW izjavio je i da ima osjećaj da ga bolje razumiju u Njemačkojnego na Balkanu i da on piše sa ambicijom da se otvara drugim ljudim i da traži sugovornike“.

Pored Goetheove nagrade grada Frankfurta, Karahasan je dobitnik i Heineove nagrade, koja mu je uručena u Duesseldorfu 2012. godine. Ovaj bh. književnik i veliki pobornik izbjegličke politike njemačke kancelarke Angele Merkel , nosilac je brojnih odlikovanja u Njemačkoj, poput Književne nagrade za evropsko razumijevanje koja mu je dodijeljena 2004.u Leipzigu.

Karahasanova najpoznatija djela u Njemačkoj su “Dnevnik selidbe”, kao prikaz opsade Sarajeva i funkcioniranja ljudske zajednice u neljudskim okolnostima, Noćno vijeće čija se radnja odvija u Foči, kao i “Sara i Serafina”, kratki roman o dvostrukom identitetu, stalnoj prisutnosti smrti i apsurdnoj pogibiji u opkoljenom gradu. Njemački kritičari posebno hvale “Istočni divan”, djelo o sufijskom mučeniku i svecu Al-Halladžu.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad