Muzej Mlade Bosne i kino Apolo nacionalni spomenici BiH

Kultura 06. nov 201411:27 > 11:46
Podijeli:
Izvor: EPA

Na sjednici Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH predsjedavajući Komisije Dubravko Lovrenović i članovi Amra Hadžimuhamedović, Ljiljana Ševo, Zeynep Ahunbay i Martin Cherry donijeli su odluke o proglašenju osam dobara nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

Radi se o pokretnom dobru – Muzej “Mlade Bosne” (JU “Muzej Sarajevo 1878 – 1918”) u Sarajevu, dva kulturna pejzaža u općini Stari Most i to Hrustovačka pećina i Dabarska pećina, dva historijska spomenika i to Samostan sestara Kćeri Božje ljubavi Josipovac u Tuzli i Zgrada željezničke sekcije u Prijedoru, dvije historijske građevine i to Zgrada kina Apolo u Sarajevu i Stambeno-poslovna zgrada u ulici Maršala Tita broj 27 u Sarajevu te graditeljskoj cjelini Novo Selo (Franz Josefsfeld) u Bijeljini. 

Kako je danas na pres-konferenciji kazao predsjedavajući Komisije Dubravko Lovrenović u proteklih dvanaest godina, Komisija je donijela 926 odluka, od toga 779 pozitivnih i 147 negativnih.  

Također, na sjednici je usvojen zaključak da se na Listu ugroženih spomenika uvrsti graditeljska cjelina Novo Selo (Franz Josefsfeid) u Bijeljini te se na toj listi sada nalazi 78 dobara.  

Komisija je na sjednici usvojila Izmjene i dopune odluka za Stari grad Dubrovnik kod Ilijaša i Nekropolu sa stećcima u Kopošićima u Ilijašu te je na lokalitetu Starog grada Dubrovnika, na osnovi terenskih i katastarskih podataka, utvrđena I i II zona zaštite, koja obuhvata Stari grad i njegovu Varoš, odnosno Podgrađe.  

“Na ovom prostoru dopušteni su samo istraživački i konzervatorsko-restauratorski radovi te  korištenje prostora u edukativne i kulturne svrhe. Polje za eksploataciju kamena ulazi dijelom u zonu zaštite, ali Odlukom o proglašenju ovog područja nacionalnim spomenikom, nije dozvoljena dalja eksploatacija kamena”, pojasnio je Lovrenović.  

Dodao je da je zbog posljedica dosadašnje eksploatacije kamena, propisana rekultivacija, odnosno postupak dovođenja eksploatacijom oštećenog terena u stanje kakvo je bilo prije oštećenja.  

Lovrenović je naglasio da je Nekropola sa stećcima u Kopošićima prvobitno obuhvatala 15 stećaka, međutim, novim saznanjima i istraživanjem na terenu došlo se do zaključa da se na tom lokalitetu nalaze 34 stećka te su donesene izmjene i dopune Odluke o ovoj nekropoli kojom je definirana nova zona zaštite.  

Ukupno na sedam stećaka ove nekropole zastupljeni su ukrasi, dok se na stećku br. 1 nalazi natpis kojim se saznaje da je ispod stećka sahranjen (Veliki) knez bosanski Batić. Natpis spominje i ime Batićeve supruge, kneginje Vukave, koja je vjerovatno sahranjena ispod stećka br. 2, a stećak br. 15 je manjih dimenzija, i smatra se da je ispod njega sahranjeno dijete. Nalazi se uz knežev i kneginjin grob te se pretpostavlja da se radi o njihovom djetetu.  

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika je uz pismenu podršku Općine Stolac uradila aplikaciju za helenistički grad Daorson za “CyArk 500 Challenge”. Cilj ovog projekta je da se za buduće generacije u digitalnoj formi sačuvaju odabrani lokaliteti kulturnog naslijeđa prije nego što usljed faktora vremena, ljudskog nemara i prirodnih nepogoda budu nepovratno izgubljeni.  

CyArk Advisorv Council donio je odluku da Daorson bude jedan od prvih spomenika koji će se uključiti u projekt CyArk 500 Challenge.  

“CyArk 500 Challenge” je program koji je pokrenula neprofitna organizacija CyArk radi digitalnog očuvanja odabranih 500 lokaliteta kulturnog naslijeđa, koristeći nove tehnologije u pripremi besplatne 3D on-line biblioteke svjetskog kulturnog naslijeđa.  

Na kraju je istaknuo da je Komisija razmatrala Informaciju o progresu projekta kada je u pitanju nominacija stećaka za Listu svjetske baštine UNESCO-a, a Lovrenović je naglasio da je projekt u finalnoj fazi te da je ostao samo još jedan sastanak koji će se u Beogradu održati sredinom novembra.  

“Očekuje se da cijeli posao bude u planiranom roku do 31. januara 2015. godine, a možda i ranije. Potom slijedi proces evaulacije te se možemo nadati da Komitet UNESCO-a donese konačnu odluku u ljeto 2016. godine”, kazao je Lovrenović, podsjećajući da je cijeli projekt započeo potpisivanje Pisma namjere 2. novembra 2009. godine.  

Predstavnici četiriju zemalja koje učestvuju u zajedničkom projektu nominacije stećaka za upis na Listu svjetske baštine UNESCO-a su BiH, Hrvatska, Srbija i Crna Gora. Radi  se o 30 nekropola stećaka od kojih su 22 u BiH.