"Balada o Pišonji i Žugi je hommage nekim boljim vremenima"

Kultura 02. dec 201510:05 > 13:17
Izvor: N1

Kultni Sarajeski bend Zabranjeno pušenje godinama odgaja generacije mladih kroz duhovitu i realnu sliku društva. Pokret New Primitives, nastao osamdesetih godina kao sarajevski odgovor na pank, koji je u to vrijeme bio popularan, oduševio je Jugoslaviju. Veliki hit Zabranjenog pušenja, "Balada o Pišonji i Žugi", inspirisana je istinitom događaju.

Ovaj događaj, u kojem dva tinejdžera kradu autobus Autoprevoza sa Hrida, režiser Jasmin Duraković će pretvoriti u film, koji bi do kraja ove godine trebao biti snimljen. O filmu u Novom danu govorili su frontmen Zabranjenog pušenja Davor Sučić Sula i režiser Jasmin Duraković.

Prvi dio filma je snimljen, a gledaoci imaju priliku već sada da gledaju i trailer. U filmu igraju poznati gumci ali i mlađe kolege. Da li ste zadovoljni urađenim i kakve su reakcije?

Duraković: Film “Balada o Pišonji i Žugi” ima jednu dobru stvar u sebi, a to je da svi znaju pjesmu. To je dobra promocija filma.

Sučić: Film nije rekonstrukcija pjesme o Pišonji i Žugi. On komunicira sa raznim pjesmama Zabranjenog pušenja. Film će biti jedan splet likova i situacija iz pjesama Zabranjenog pušenja. Film je jedna puno šira priča i on će biti hommage jednom životu u Sarajevu 80-ih godina.

Velika kampanja za podršku produkciji filma i tv serije “Balada o Pišonji i Žugi” startala je 30. novembra i traje do 20. januara 2016. godine, a svi oni koji vole bend i ovu pjesmu će imati priliku da sami podrže produkciju ovog dugoočekivanog filmskog projekta. Na koji način?

Duraković: Ljudi daju veliki doprinos. Želimo da ovaj film ima svoj život na internetu. Kada bude premijera filma on će istovremeno biti besplatno dostupan na internetu.

Sučić: Kada smo realizovali film odlučili smo da napravimo i TV seriju.

Duraković: Mnogo mladih iz svih dijelova bivše Jugoslavije pružilo je podršku i pridružilo se projektu. Iako film priča priču o tadašnjem Sarajevu on je i regionalna priča. Imat ćemo glumce iz cijelog regiona. Željeli smo napraviti film koji će biti hit u cijelom regionu. Ne želimo praviti film za 10 ljudi, nego film koji će publika gledati.

Sučić: Te naše priče su svetinje i van Sarajeva. One su postale dio porodičnih tradicija. Ova priča ne pripada više samo Sarajevu, ili BiH.

Osim Sučić scenario za film je pisao i beogradski pisac i dramaturg Vladimir Đurđević, dok glavne uloge u ovome filmu, između ostalih, igraju Dino Sarija (Žuga) i Ivan Đorđević (Pišonja). Da li je film na pravi način prikazao “zlatne osamdesete” u Sarajevu? I kako ti se činila pozorišna predstva?

Sučić: Bio sam skeptičan u vezi predstave, a onda sam se uvjerio da je Đurđević uspio napraviti nešto montipajtonovski. Nakon toga sam odmah znao da će biti i film. Đurđević je osjetio ritam pjesme i uspio da prikaže ‘zlatne osamdesete’.

Šta je specifično za te “osamdesete”?

Sučić: Tada smo svi imali ‘respect’. Disali smo punim plućima i imali mnogo samopouzdanja.

Duraković: To nije samo nostalgija, ali smo živjeli u jednom sistemu koji je pokazao da može bolje i drugačije. To je priča o jednom drugačijem i kvalitetnijem vremenu.

Svaki generacija ima svoju verziju Pišonje i Žuge. Hoće li upravo ta činjenica da svi imaju neke dogodovštine iz mladosti, iz tih osamdesetih, biti ključ uspjeha ovog filma?

Duraković: Film ne pravimo samo za starce. Sula je bio mudar pa je u njega ubacio muziku i nakon rata. Pokušavamo se približiti i današnjim ‘klincima’, da i oni mogu osjetiti tu priču.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.