Dan maternjeg jezika: Izgrađivanje identiteta na negiranju drugog?

Kultura 21. feb 202218:59 > 21:411 komentar
Podijeli:

Tolerancija u BiH nema alternativu. Ova poruka poslana je širom države povodom Dana maternjeg jezika. Svi u BiH razumiju jedni druge, pa opet su česti nesporazumi, osporavanja i vrijeđanja. Do kada ćemo kroz negiranje drugoga misliti da izgrađujemo svoj identitet?

Ljubav prema jeziku i književnosti Ernu Ramić Kunić vodila je kroz cijeli život sve do najveće akademske titule. Maternji jezik, kaže, mora se konstantno njegovati, a svako treba da naziva jezik onako kako sam misli.

“Govorimo o jednom zajedničkom jeziku u BiH koji ima tri različite standardne varijante. Zbog toga svaki pojedinac ima pravo da naziva svoj jezik kako on želi. Nema prostora, to je nacionalizam i politika, osporavati da svako naziva svoj jezik kako želi: da li srpski, bosanski, ili hrvatski”, kazala je Erma Ramić Kunić, naučna saradnica Instituta za jezik.

Ta osporavanja, kao i razdvajanja u obrazovnom sistemu ipak se dešavaju. Često izostaje tolerancija. Ona se izgrađuje učenjem i čitanjem. To je, smatra bibliotekarka Ivana, najbolji način čuvanja maternjeg jezika. Građani to rade, objašnjava, jer često čitaju bh. pisce.

“Većinom se čitaju naši klasici: nobelovac Ivo Andrić, Meša Selimović, u zadnje vrijeme jako je čitan Derviš Sušić, zatim Alija Isaković, Alija Nametak, itd. Mi pokušavamo na najbolji način da sačuvamo ostavštinu maternjeg jezika”, kazala je Ivana Henda, bibliotekarka.

No, zabrinjava činjenica da kultura čitanja među mladima nije na zadovoljavajućem nivou. Tehnologija je mlade udaljila od knjige, a primjetno je i korištenje skraćenica, emotikona – umjesto pisanja smislenih rečenica.

“Neki termini su nezaobilazni u stručnoj termionologiji, ali ono što se može izbjeći, uvijek postoji opcija – konsultovanje sa prevodiocem, te sa profesorom srpskog jezika, ako nismo sami sigurni. Ne treba posezati za stranom riječju, naročito ako nismo sigurni u značenje”, kazala je Biljana Panić Babić, Filološki fakultet Banjaluka.

“Jezik je dosta zbog toga nazadovao jer se često koriste skraćenice, nepravilno se koristi jezik. Sve to bi bilo ispravljeno kroz čitanje, time se jezik usavršava”, kazao je Arijana Pandža, Centralno odjeljenje JU Biblioteka Sarajevo.

Osim jezika potrebno je, kažu naši sagovornici, usavršiti i obrazovni sistem. Tako su za svoj maternji jezik tokom školovanja uskraćena djeca romske nacionalnosti. U Tuzlanskom kantonu već par godina postoji inicijativa da se romski jezik uvrsti u školski program.

“Mi ćemo prvi krenuti, sada u septembru ćemo realizirati tu inicijativu. Važno je istaći da to neće biti samo romski jezik nego i historija, tradicija i kultura Roma. To nije predviđeno samo za romsku djecu nego za svu djecu koja žele da nauče nešto o romskoj populaciji”, kazala je Indira Bajramović, predsjednica udruženja Romkinja “Bolja budućnost” iz Tuzle.

Upravo učenje i njegovanje svog jezika, ali i uvažavanje tuđeg – osnovna je poruka Svjetskog dana maternjeg jezika. Poštivanje i uvažavanje razlika, poručuju književnici, pokazatelj je stepena intelektualnog razvoja i dokazivanja ispravne svijesti – kako o sebi tako i o drugima.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad

Komentari

Vaš komentar